Bio je toliko omiljen da je novac za skupo liječenje prikupljen u 24 sata, mjesec dana prije smrti pisao je: 'Nadam se da ću još uživati u ljetu...'

Prijateljima i suradnicima Matije Raosa najveća enigma bila je ima li taj dečko uopće vremena za spavanje. Energični i optimistični vizionar, revolucionar i kreativac, kako su ga nazivali, najveći borac za prava freelancera u Hrvatskoj, osnivač udruge Coworking Croatia i Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca, Matija je bio jedinstvena pojava na hrvatskoj poduzetničkoj sceni. Nakon nešto više od godinu dana borbe sa zloćudnim tumorom debelog crijeva, ovaj je 33-godišnjak u nedjelju nešto prije 15 sati ipak zaspao, ovoga puta zauvijek.

Nakon završenog Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, Matija je svoju karijeru započeo radeći na internacionalnim projektima u velikim marketinškim agencijama. Još kao student je bio slobodnjak, a nakon nekoliko godina u agencijskom svijetu odlučio je preusmjeriti svoj put, napustiti sigurnu luku i posvetiti se vlastitim projektima i vizijama. Godine 2012. tako pokreće inicijativu Coworking Croatia, koja okuplja i umrežava samostalne profesionalce, potiče ih na razmjenu iskustava i zajedničko djelovanje za boljitak njih ponaosob, ali i, jednako bitno, društva općenito. Već godinu dana nakon toga Matija oko sebe ponovno okuplja grupu mladih, perspektivnih, ambicioznih i filantropski orijentiranih ljudi s kojima pokreće Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca, neprofitnu organizaciju koja se zalaže za promicanje interesa i poboljšanje položaja freelancera u svakom smislu - pravnom, poslovnom, društvenom - te okuplja oko 2500 članova.

Kako je i sam živio ono što je promovirao, pri liječenju od bolesti Matija se susreo s problemima koji je česta boljka nezavisnih profesionalaca u Hrvatskoj - s obzirom na narušeno zdravlje nije mogao zarađivati, niti je imao plaćeno bolovanje, a troškovi boravka u bolnici i terapija bili su iznimno visoki. Kako je on pomogao mnogima i nerijetko plaćao neka od događanja koja su organizirale udruge u kojima je bio aktivan iz vlastitoga džepa, u teškoj su situaciji njegovi prijatelji i poznanici, ali i neznanci, odlučili pomoći njemu. Pokrenuli su crowdfunding kampanju s ciljem da u nekoliko mjeseci prikupe 25 tisuća dolara, a na iznenađenje svih, željenu su cifru na kraju skupili u samo 24 sata. Novac je doniralo oko 1400 ljudi, a akcija je poprimila i daleko šire razmjere nego što je to na početku bilo planirano pa su za svima dragog Matiju organizirana i glazbena te stand-up događanja. Prodavale su se i majice koje je dizajnirao muralist i grafiter Slaven Kosanović Lunar, a koje su uz ilustraciju bile specifične po hashtagu #svizamatiju.

Darko Tomas/Cropix

Matija Raos 2014.

Tijekom cijele borbe s bolešću Matija je otvoreno i s puno nade iz bolničke sobe na društvenim mrežama izvještavao prijatelje o svojem stanju. Tako je podijelio i selfie u već spomenutoj majici, a s veseljem i optimizmom bio je objavio i vijest da se ponovno može hraniti bez sonde. Oko njegova je bolničkog kreveta uvijek bilo prijatelja, a znakovi pažnje često su stizali i u obliku cvijeća ili zanimljivih knjiga s još zanimljivijim posvetama.

Iako je prošao kemoterapije i bez problema izdržao operativni zahvat, Matijin se tumor proširio. Otvoreno, hrabra srca i s lijepim željama i tu je vijest sam priopćio svojim prijateljima.

“Dragi prijatelji, moja borba s rakom nažalost još nije gotova. Zbog postoperativnih komplikacija koje su rezultirale blokiranjem u mojem tankom crijevu i novootkrivenim stanicama raka u mojem debelom crijevu trebat ću poduzeti hitnu operaciju u četvrtak", napisao je dva dana prije zahvata obavljenog točno mjesec dana prije njegove smrti. “Sve ovo izaziva jako mnogo osjećaja i čini se kao horror déjà vu. Zato još jednom od vas tražim da mi šaljete svoje pozitivne misli i vibru. Pomozite mi da zatvorim ovo najizazovnije poglavlje svojeg života i nastavim dalje. Nadam se da ću nakon operacije još moći uživati u dijelu ljeta. Ono što sam naučio iz svega ovoga je da prečesto trčimo kroz život a da ne cijenimo naše voljene i lijepe sitnice, fokusirajući se na posao i preživljavanje. Nemojte uzimati život preozbiljno i, bez obzira na sve, uživajte u svakom svom udahu, zalogaju, razgovoru, osmijehu, poljupcu, plesu...”, napisao je.