ISPOVIJEST 70-GODIŠNJEG ŠVEĐANINA KOJI JE DOBIO KORONU 'Dvanaest dana sam proveo u agoniji, ali mislim da je naša strategija sjajna'

Izuzetno blage mjere u borbi protiv koronavirusa u Švedskoj naišle su na brojne reakcije, kako pozitivne, tako negativne, diljem svijeta, ali i u toj zemlji.

Svoju priču ispričao je i 70-godišnji Per Arne Fredin koji je prebolio koronavirus, srećom bez ozbiljnijih posljedica. Bolest mu je dijagnosticirana u veljači, a u svom je domu na liječenju proveo 12 dana u agoniji, rekao je.

Riječ je o muškarcu koji od ranije ima problema sa srcem, zbog čega je u visokorizičnoj skupini kada je COVID-19 u pitanju. Trebao bi vjerojatno biti prvi koji bi švedskim vlastima zamjerio liberalni pristup. No, ne zamjera, štoviše, hvali takve mjere jer su mu, između ostalog, omogućile da spasi tvrtku.

Radi više nego prije

Fredin je vlasnik prijevozničke tvrtke te je, kako je rekao, zbog vladinih odluka uspio zadržati svojih 80 zaposlenika, a njegova flota od 65 kamiona radi neumorno, čak i više nego prije jer nema teretnog prijevoza zrakoplovima, piše Reuters.

- Za nas je od neopisive važnosti bilo to što su švedske vlasti dozvolile nastavak slobodnog kretanja. Jedan od mojih vozača poslao mi je fotografiju s potpuno prazne autoceste u Njemačkoj. To je loše za ekonomiju. Moramo misliti na to od čega će ljudi živjeti kad sve ovo završi - rekao je Fredin.

Švedska je, kao što je poznato, među rijetkim zemljama u svijetu koje nisu uvele rigorozne ograničavajuće mjere zbog pandemije, već se ponajprije usredotočila na preporuke. Njihove osnovne škole ostale su otvorene, kao i kafići, restorani i druge radnje, a strategija borbe protiv virusa oslanjala se uglavnom na dobrovoljnoj bazi, odnosno, na povjerenju da će se ljudi čuvati, izbjegavati putovanja i držati socijalnu distancu.

- Imam povjerenja u ovu strategiju. Jedan od razloga zašto smo se odlučili za nju jest održivost poslovanja i mjera suzbijanja zaraze - rekao je ranije ovog tjedna švedski premijer Stefan Löfven suočen s kritikama dijela tamošnjih znanstvenika koji vladu optužuju za provođenje opasnog eksperimenta s ljudskim zdravljem.

Pitanje postizanja ravnoteže između zaštite građana od koronavirusa i spašavanja gospodarstva postavlja se diljem svijeta jer je razvidno kako će zatvaranje ekonomije svijet gurnuti u duboku recesiju. Pobornici liberalnog sistema ukazuju i na neke nelogičnosti u brojkama.

Iako je u Švedskoj koronavirus dosad odnio više od 2.600 života, uvjerljivo više po broju stanovnika nego u Danskoj, Norveškoj i Finskoj koje su uvele drastične restrikcije, mrtvih je po broju stanovnika manje nego u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Španjolskoj - zemljama sa strogim mjerama.

Zašto je tako, ostaje nejasno. Neki tvrde kako je zaslužna činjenica da Šveđani u velikom broju žive u samačkim kućanstvima, najviše u EU, pa je bitno smanjena mogućnost transmisije među članovima obitelji. Reuters navodi i kako Šveđani od svih stanovnika EU imaju najveće povjerenje u svoju vladu, njih čak 72 posto vjeruje vlastima, u odnosu na prosječnih 40 posto u Europskoj uniji. To bi mogao biti razlog zašto su mjere bazirane na dobrovoljnoj osnovi uspjele, ali i zašto možda ne bi uspjele u drugim zemljama.

Gospodarstvo pada slabije nego drugdje

S druge strane, jasni ekonomski pokazatelji već su tu - prvi izračuni pokazuju da Švedskoj prijeti dosta manji pad gospodarstva nego ostalim europskim zemljama.

- Mjere švedskih vlasti dobre su i osigurale su da će gospodarstvo poslovati znatno bolje nego u ostalim zemljama, a sve ovo dobro je i za bankarski sustav, izjavio je čelnik švedske banke Swedbank.

Statistike pokazuju da je u Švedskoj došlo do pada broja transakcija putem kartica od oko 28 posto. Usporedbe radi, u Finskoj ih je manje sedamdeset posto, a u Danskoj 66 posto. Pad ugostiteljskih prihoda od oko 70 posto drastičan je, no opet manji u usporedbi sa 100-postotnim u Njemačkoj i Velikoj Britaniji.

Švedska taktika, piše Reuters, bazira se na ideji da je potpuno zaustavljanje širenja bolesti "nerealno", kako su rekle javnozdravstvene agencije, no da je virus moguće dovoljno usporiti kako bi zdravstveni sustav izdržao opterećenje, a da istovremeno društvo i ekonomija nastave živjeti koliko god je moguće. Čak je i Svjetska zdravstvena organizacija počela (blago) podržavati švedski model.

'Virus se širi presporo'

- Ako doista ulazimo u vrijeme "nove normale", na mnogo načina švedski bi nam model mogao biti uzor. No, ono što je u Švedskoj stvarno drugačije jest da se model bazira na povjerenju u institucije i povjerenju institucija u građane da će se držati mjera socijalnog distanciranja - rekao je Mike Ryan, jedan od glavnih stručnjaka WHO-a za krize.

Dio stručnjaka kaže i kako bi Švedska od ovakvog pristupa mogla imati i dalekosežnije posljedice, pokažu li se točne teze kako će tamo "imunitet krda" (čija uspješnost kada je koronavirus u pitanju još nije dokazana) nastupiti brže nego drugdje. Švedska zdravstvena agencija procjenjuje tako da će oko 25 posto stanovnika metropolitanske regije Stockholma biti zaraženo, što je drastično više nego u susjednoj Finskoj gdje su neki javnozdravstveni stručnjaci čak zabrinuti da se virus širi presporo.

Fredin s početka priče za Reuters je rekao kako je uvjeren da svi u Švedskoj rade dobar posao.

- Nismo na kraju ovog putovanja. Mislim da će druge zemlje platiti visoku cijenu svojih postupaka u vremenu koje je pred nama - kazao je.