ROMSKA KULTURA

‘Kafanski muzičar‘ otkrio tko mu je omiljena gošća: ‘Ta hrvatska pjevačica uvijek ostavi dobar bakšiš‘

 Privatni album
Loša vremena su uzela danak na svim poljima, svim narodima, tako i romskom, kome je glazba neizostavni i sastavni dio života

Romsku glazbu svi vole jer osvaja dušu i srce - tako je to bilo odvajkada. Ali što je glazba za Rome? Ona je glavno obilježje romske kulture i jedan od važnih načina za preživljavanje, piše Deutsche Welle.

„Romima, kojima je osnovno zanimanje muzika, uglavnom je glavna scena kafana, to jest restorani. Kod nas u Vojvodini upravo taj način muziciranja je iznjedrio veliki broj malih tamburaških bendova", kaže u razgovoru za DW profesor i dirigent Zoran Mulić.

A u Somboru je oduvijek bilo dobrih „kafana", dobre romske glazbe, dobrih tamburaša koji goste zabavljaju cijelu noć, a onima koji plate sviraju „na uho" ili ih u rano jutro prate do kuće. Neki od muzičara ostavili su iza sebe dubok trag.

Dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća u Somboru je svirao poznati romski orkestar Šandora Šanjike Grebenara, koji je 1928. bio na turneji po SAD-u, a potom je snimao i gramofonske ploče za diskografsku kuću „Edison Bell", priča za DW Milan Stepanović, publicist i zavičajni povjesničar iz Sombora.

„Primaš, jedini violinist u grupi, inače čuveni improvizator aktualnosti u stihu, pio je sa svom srpskom gospodom bratimstvo, zato se ponašao više no drugarski… Njegovo je grlo već bilo poderano „kao stari bakrač", ali zato, ipak, kraj sve uobičajenosti i zanatskog umijeća, može razvući nekako iskreno, svojstveno bolno i ponosno: „A šta sve ono Srbin imade!". Tako bi se, uz njegovu pratnju, oni kartali za velike novce, nazdravljali, upadali u pjesmu i, raskopčavajući prsluke, naručivali bi, uz onaj široki, masni bački hihot, sve starinskije pjesme, crkvene i „brezobrazne", naizmjence", piše u pripovjedi „Potisnuti" Veljko Petrović, književnik iz Sombora, o nekadašnjim gradskim gostionicama, posebno o „Rataru".

„U drugoj polovici 20. vijeka najpoznatiji romski orkestar u Somboru predvodio je Miška Lakatoš-Cener koji je svirao u ovdašnjem hotelu Sloboda, gdje je 1965. naš znameniti filmski režiser Aleksandar Saša Petrović, u njihovom izvođenju, prvi put čuo romsku pjesmu „Đelem, đelem". Već iste godine Saša Petrović je Cenerov orkestar angažirao u svom prvom poznatom filmu „Tri", u kojem su svirali ovu pjesmu, prilikom scene ispraćaja vojnika na željezničkoj stanici. Dvije godine kasnije (1967.) Miška „Cener" i njegov orkestar pjesmu „Đelem, đelem" učinili su planetarno poznatom prateći Oliveru Vučo u kultnom Petrovićevom filmu Skupljači perja", priča Milan Stepanović.

Korona - tišina

Tko hoće čuti romske glazbenike, autentično, mora i danas u „kafanu" ili „bircuz". U Somboru je veliki broj ugostiteljskih objekata u kojima sviraju Romi. No sada je sve utihnulo. Zbog aktualne epidemiološke situacije i korona propusnica, poslije 22 sata nema glazbe - jer nema gostiju.

„Za vrijeme korone svima je teško, a pogotovo nama muzičarima, jer je muzika jedini prihod nama i našoj familiji. Bilo je jako teško za vrijeme potpunog lockdowna, preživljavali smo. Nisam se bavio nijednim drugim poslom jer samo znam svirati. Pomogla mi je sestra koja živi u Zagrebu, ona ima stalan posao. Ulazio sam i u dugove. Kada se malo smirila situacija s koronom, počeli smo s muziciranjem i sada je malo bolje. Ne mogu reći da se plašim jer pazim, cijepljen sam", kaže maestro violinist Dejan Nikolić.

O svom prvom odlasku u „kafanu" priča: „To je bilo u jednom mjestu pored Samobora u Hrvatskoj. Sjećam se da sam molio strica koji je bio muzičar da me povede. To je meni bio doživljaj, svirao sam s njim do jutra do osam sati, zaradio sam toliko da sam podijelio bakšiš sa sestrom. Kupio sam joj garderobu i ono što je željela."

Direktno iz kafane u školu

Rođen je Somboru, ali je stjecajem okolnosti nižu glazbenu školu završio u Zagrebu. U Sombor se vratio 1985. s bakom i djedom i nastavio školovanje u Subotici. Ondje je završio srednju glazbenu školu. Baka i djed su primali socijalnu pomoć, pa je kao srednjoškolac počeo svirati na raznim slavljima. „Iz somborskih kafana direktno sam ujutro išao u školu u Suboticu, tako da sam se školovao i svirao u isto vrijeme."

On kaže da mu nije žao što je odabrao put „kafanskog muzičara": „Uz svoj posao upoznao sam dosta divnih ljudi iz cijele bivše Jugoslavije s kojima i danas surađujem. Jedna od gošća, u restoranima i kafanama gdje sviram u Hrvatskoj, je Nina Badrić. Ona obavezno ostavi dobar bakšiš."

Muzika je i njemu omogućila da se pojavi u filmovima: „U filmu „Anka Brazilijanka" imao sam priliku i čast pojaviti se s Radetom Šerbedžijom. U filmu „Duga mračna noć", između ostalih bilo je zadovoljstvo pojaviti se s Goranom Višnjićem na platnu."

„Ljudi vole romsku muziku, osjeća se da mi sviramo iz duše, da prenosimo tu čistu energiju", kaže DW-u maestro Dejan Nikolić i dodaje da se obiteljska tradicija nastavlja: „Moja tri sina krenuli su mojim muzičkim stopama, u mom su orkestru i za sada samo sviraju."

Ne zarađujemo mi kao folk zvijezde

Tomislav Nikolić ima 36 godina, u somborskim ugostiteljskim objektima svira 15 godina. Upravo je preležao koronu. Za DW kaže da je korona skoro upropastila glazbenike, jer 90 posto njih živi samo od svirke:

„Kada smo bili u lockdownu ja sam se bavio trgovinom preko interneta. Bilo je baš teško. Tamburaši uglavnom ovise o bakšišu u kafani. Do zabune i zablude dolazi kada ljudi gledaju YouTube i vide folk pjevače koji zarađuju nevjerojatnu količinu novca na privatnim zabavama. Bitno je naglasiti da to nema veze s tamburaškom muzikom. Ove mjere do deset navečer jako utječu na rad, ljudi izlaze iz kafana u to vrijeme jer ima dosta necijepljenih."

Loša vremena su uzela danak na svim poljima, svim narodima, tako i romskom, kome je glazba neizostavni i sastavni dio života, kaže profesor Zoran Mulić iz Novog Sada:

„ Ako se promatra šira slika ovih vremena kojima smo mi svjedoci, svaki čovjek je osjetio mnoge neugodnosti koje donosi ovo ludo vrijeme. Romi, kao i ostali narodi, dijele istu tešku sudbinu. Pošto su ljudi iz romskog naroda koji se bave muzikom uglavnom vezani za kafansko muziciranje, ništa ohrabrujuće se ne može reći."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. prosinac 2024 00:05