Izbor za najboljeg poljoprivrednika, koji u Hrvatskoj organizira europarlamentarka Marijana Petir, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je deset najboljih. Ovo su njihove priče...
Kakve veze kazneno procesno pravo ima s ekološkim uzgojem graha zelenčeka ili, recimo, međunarodno pravo s glavicama domaćeg zelja? Baš nikakve. Osim ako se ne nađete u Brežanima na Kupi, gdje joj je imanje i većina nasada, ili u Turnju uz Koranu, gdje je mali pogon za uzgoj kvalitetnih sadnica batata Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Prpić i mlade gazdarice Diane Prpić (28).
Ona vodi najbolji OPG u Karlovačkoj županiji, u samom je vrhu po kvaliteti svojeg posla u Hrvatskoj, pa je logično da se prijavila i u ovaj izbor. Osim toga, to govori da se pravna znanost, koju je kao karlovačka gimnazijalka apsolvirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu, može sjajno nadopunjavati s ekološkom proizvodnjom povrća.
- Pravo zahtijeva prilično puno učenja, jedan težak psihički rad, ali sam to dobro iskombinirala s fizičkim radom na njivi, koji me opušta. I ne samo to, on me ispunjava i čini sretnom, zato to i radim - kaže nam Diana.
Krenulo je od bake
Djecu sa sela ne možete pitati “kada si se točno počeo baviti poljoprivredom”, pa tako ni Dianu, jer to rade oduvijek. Ipak, zna da je imala točno 13 godina kada je baka Mara (71) osnovala OPG, tada se njezina obitelj ozbiljno uhvatila uzgoja kvalitetnog povrća. No, za nešto takvo ubrzo nije bila dovoljna samo dobro nasađena motika i mukotrpan rad, trebalo je sve to nekako kombinirati s internetom i e-mailovima, online aplikacijama i društvenim mrežama, pa su Prpići prije tri godine tome odlučili doskočiti na vrlo jednostavan način: baka Mara prepustit će OPG mlađoj članici obitelji i pritom preskočiti jednu generaciju, pa će on doći u ruke simpatične i vrijedne unuke Diane. Ona je strpljivo učila uz baku tradicionalne metode uzgoja, ali se s godinama obrazovala i završila brojne tečajeve, sve kako bi prinose i kvalitetu proizvoda podigla na još višu razinu. Treba li čuditi što danas više svojih proizvoda plasira preko Facebooka nego preko tržnice?
- Oduvijek smo se bavili uzgojem žitarica za domaće životinje. Prije 15 godina krenuli smo s nasadom od 4000 jagoda, danas ih je 18.000, baka je uvela proizvodnju batata, a danas ga proizvodimo 20 tona po hektaru te 20.000 sadnica. Imamo 35.000 sadnica lubenica iz kojih dobivamo 300 tona koje izvozimo u Nizozemsku, razne vrste tikvica i zelja, grah koji je završio na policama DM-a, krumpir te jagode, koje sve prodamo na svojem štandu u Karlovcu. Sve to je dolazilo nekako spontano. Primjerice, ljudi dođu po batat pa pitaju ima li krumpira, dođu po krumpir, onda traže zelje, i tako je jedna kultura otvarala prostor drugoj - priča nam Diana.
Posebna pažnja
Svoje biljčice tretira gotovo poput živih bića, svojevrsnih kućnih ljubimaca, no primijetili smo da posebnu pozornost posvećuje batatu, zanimljivoj namirnici koja potječe iz tropskih područja Srednje i Južne Amerike. Nazivaju je i slatkim krumpirom iako, ustvari, pripada porodici slakova. Kod nas ima tretman nove i relativno nepoznate vrste povrća.
- Kad smo krenuli s njime, to je bilo ‘oslobodi Bože’, neki su čak znali pitati je li batat zapravo batak neke životinje. No, on se uspješno probija na tržištu i otkriva ga sve veći broj ljudi, koji su se počeli informirati o zdravoj hrani i korištenju raznih pesticida. Krenule su loše reklame za određene proizvode, a on je zdrava visokoenergetska kultura koja sadrži puno škroba, a malo šećera i bogat je vitaminima i mineralima. Batat je pri samom vrhu namirnica koje se koriste u liječenju zloćudnih bolesti. Ne sadrži kolesterol i idealna je namirnica za svačiji stol, a posebno za dijabetičare - savjetuje Diana te dodaje da uzgaja sve četiri vrste - onu s narančastim mesom, zatim onaj koji je ljubičast izvana, a s bijelim mesom, s ljubičastim mesom te žut izvana i sa žutim mesom.
Naglašava da ona jedina u Hrvatskoj proizvodi mikorizirane sadnice batata, tretirane gljivicom koja se pronalazi u šumi, a povećava otpornost sadnice, poslije rahli tlo u koje se ona posadi te regulira vlažnost oko gomolja i suzbija štetne utjecaje iz okoline. Gljivica ostaje u tlu pa tako pogoduje sadnji i ostalih kultura, koje će doći na istu njivu prema plodoredu. Otporna je na suše, bujice i druge šokove koje joj može prirediti priroda.
U ovom trenutku Prpići - baka Mara, tata Vlado, majka Snježana te njihova Diana - obrađuju 22 hektara zemljišta, a na pola te površine provode ekološku proizvodnju. Sve ne mogu sami, pogotovo kada povrće i voće treba ubirati, pa angažiraju do deset sezonskih radnika, redom svojih sumještana, koji su također poljoprivrednici. Dianini prijatelji već znaju da u tom vremenu na druženja i izlaske s njom mogu računati samo za izrazito kišnih dana, jer je sve ostale u polju.
- Navečer legneš i ne znaš kako se zoveš od umora, pa pomisliš - ajme, da mi je sutra odspavati do 12. A onda se ujutro samo probudiš u sedam i opet si spreman osvojiti svijet. Novi je dan, odem na polje, tamo se osjećam ispunjeno - kaže Diana.
Ima ona, priznala nam je to, još jedan jaki adut koji je motivira za svakodnevni iscrpljujući rad.
Putovanja svijetom
- Nakon svake uspješne sezone odlučila sam nagraditi se putovanjem. A kad mi je najteže, sama sebi kažem: okej, sad ti je teško, ali ona tri mjeseca kad nema rada u polju proputovat ćeš svijet. I posao mi odmah postane užitak. Ove sam godine bila na Havajima, u Los Angelesu i Kanadi, a prošle sam posjetila Miami, New York, Pariz, Grčku i Egipat - kaže Diana.
Održala je predavanja u svojoj bivšoj školi, Gimnaziji Karlovac, pa je svojom pričom o motivaciji za poljoprivredu zainteresirala i gradske tinejdžere, koji su krumpir, zelje i grah vidjeli samo na gradskoj tržnici.
- Predavanja započinjem tehničkim stvarima i ono što vide na tim prvim slajdovima ne pobuđuje baš nikakvu pozornost kod njih. No, kako ide kraju pa završi ovom pričom o mojim putovanjima, naglo raste i njihov interes, pa tada redovito dobivam hrpu pitanja o temama koje su prespavali, poput uzgoja raznih kultura - priča Diana.
Njezini planovi i dalje su vezani za zemlju, ali i studij, koji svakako želi završiti.
- Nakon što diplomiram, želim nastaviti unapređivati svoj OPG i širiti svoje znanje. Neprestano sam u Županiji, podsjećam ih svako malo da me zovu na tečajeve, želim se dodatno obrazovati - kaže Diana Prpić. Planova ima doista mnogo. Koliko je zahvalna Gradu Karlovcu, Karlovačkoj županiji i državi na potporama za kupnju sjemena, folija, za financiranje izrade internetskih stranica toliko se i želi natjecati za potpore iz EU jer želi obnoviti mehanizaciju. Za mjeru 4.1 prvi puta nije prošla, ali pokušat će opet. Njezina filozofija je vrlo jednostavna. - Prijavila sam se jer u svemu vidim novu priliku da se unaprijedim kao osoba i kao radnik - kaže Diana.
Ime i prezime: Diana Prpić
Dob: 28 godina
Mjesto: Brežani (Karlovac)
Zanimanje: apsolventica prava, osposobljena za voćara, proizvodnju sira, ekološki uzgoj te za održivo upravljanje tlom, vodom i gnojivima u ekouzgoju
Površina: 22 hektara
Proizvodnja: orah, uljna tikva, batat te razno povrće i bobičasto voće
Poslovni moto: Dnevno svjež proizvod i njegova brza dostava do potrošača
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....