Nevjerojatna priča o ženi koja je uništila nacističku mrežu. O njoj se ništa nije znalo sve do 2008.

Naoružana svojim oštrim umom i čeličnim živcima, Elizebeth Smith Friedman (1892. - 1980.) razbila je stotine šifara tijekom svoje karijere kao prva američka kriptoanalitičarka. Uspješno je otkrivala krijumčare alkohola tijekom prohibicije te razbila nacistički špijunski prsten diljem Južne Amerike tijekom 1940- ih.

No, sve do 2008. godine, kad je skinuta oznaka tajnosti s dokumenata o njezinoj aktivnosti tijekom Drugog svjetskog rata, za Elizebeth Friedman većina Amerikanaca nikad nije čula. Iako je mnogi analitičari smatraju američkim pandanom Alanu Turingu, genijalnom britanskom matematičaru koji je dešifrirao brojne njemačke sustave šifriranja, među kojima je najpoznatiji bio Enigma, ostala je desetljećima nepoznata jer je sve njezine zasluge prisvojio J. Edgar Hoover, dugogodišnji direktor FBI-a. Američki Public Broadcasting Service (PBS) nedavno je prikazao dokumentarac "The Codebreaker" posvećen Elizebeth Friedman koji se zasniva na bestseleru "The Woman Who Smashed Codes" ("Žena koja je razbila šifre") novinara Jasona Fagonea.

Tko je bila Elizabeth Friedman?

Rođena je kao Elizebeth Smith u gradiću Huntingtonu u Indiani u kvekerskoj obitelji. Od ranog djetinjstva pokazivala je da je velik talent za jezike i puno čitala, da bi 1914. godine diplomirala englesku književnost na Hillsdale Collegeu u Michiganu. Elizebeth je 1916. godine došla u knjižnicu u Chicagu kako bi izbliza vidjela "Prvi Folio", odnosno sabrana djela Williama Shakespearea iz 1623. godine. U razgovoru s knjižničarom spomenula je da traži posao, po mogućnosti povezan s književnošću ili istraživanjima. Nije prošlo ni sat vremena, a u knjižnicu je stigao ekscentrični milijarder George Fabyan koji je svoje golemo bogatstvo stekao u tekstilnoj industriji, a bio je opsjednut otkrivanjem tajni prirode.

Što je Elizabeth radila kod ekscentričnog bogataša?

Fabyanova opsesija bila je kriptografija, a vjerovao je da Shakespeare nije bio autor slavnih drama poput "Hamleta" ili "Julija Cezara", nego ih je pripisivao filozofu Francisu Baconu. Bio je uvjeren da je Francis Bacon ostavio skrivene poruke o svojem autorstvu u Shakespeareovim dramama iz 1623. godine te je tragao za osobom koja bi dekodirala tajne poruke. Stoga je u svoju rezidenciju Riverbank u blizini Chicaga doveo neke od najpoznatijih svjetskih stručnjaka za Shakespearea i Bacona. Kad je od knjižničara čuo za mladu Elizebeth Smith, odmah ju je angažirao u Riverbanku kao kriptografkinju. Iako je smatrala da je Fabyanova teorija glupost, Elizebeth je proučavala Shakespeareova djela tražeći skrivenu poruku.

Ubrzo je Fabyan u Riverbanku, koji je funkcionirao kao kombinacija raskošne palače i znanstvenog laboratorija, angažirao i mladoga genetičara, također kvekera, Williama Friedmana, u kojeg se zaljubila. Kad je izbio Prvi svjetski rat, Fabyan je ponudio usluge mladog para kriptografa vladi, pa su Friedmanovi postali vodeće osobe američke jedinice za razbijanje neprijateljskih šifri. - Iako se Elizebeth nikad nije školovala za taj posao, bila je vrlo vješta u procesu presretanja radioporuka i njihovu dekodiranju - rekla je za Time povjesničarka Amy Butler Greenfield.

Kako je Elizabeth lovila krijumčare alkohola?

Elizebeth i Thomas su se vjenčali 1917. godine te su nekoliko godina poslije dobili kćer, a zatim i sina. Nakon što su 1921. godine napustili Riverbank, supružnici Friedman preselili su se u Washington, gdje ih je američko Ministarstvo financija angažiralo u borbi protiv švercera alkohola tijekom razdoblja prohibicije u Americi, koja je trajala od 1920. do 1933. godine. Šverceri su koristili brodove kojima obalna straža nije mogla stati na put jer su bili vješti u korištenju kodiranih radioporuka. U razdoblju od 1926. do 1930. godine Elizebeth je odgonetavala po 20.000 švercerskih poruka godišnje u stotinama različitih sustava kodiranja. Sve to radila je ručno, koristeći samo papir i olovku. Bilo je to doba prije ere kompjutora pa njezin rad možemo smatrati herojskim pothvatom. Tijekom ere prohibicije, Elizebeth Friedman morala se, također, pojavljivati na sudu da bi kao kriptografkinja svjedočila u procesima nekih od najvećih kriminalaca tog doba. Primjerice, svjedočila je u jednom slučaju u New Orleansu protiv trojice pomoćnika Al Caponea.

Što je radila u Drugom svjetskom ratu?

No, pravi izazov za američke kriptoanalitičare, uključujući i Elizebeth, nastupio je u Drugom svjetskom ratu. Nakon što je Hitler 1939. godine napao Poljsku i tako počeo Drugi svjetski rat, tim razbijača šifri, koji je Elizebeth uspostavila u sklopu Obalne straže, počeo je presretati poruke koje su sličile na one kakve su koristili šverceri alkohola. Međutim, riječ je bila o porukama što su ih slali nacistički špijuni. Ti su se špijuni raštrkali Južnom Amerikom, koja je tada bila neutralni kontinent, te po Americi i Meksiku. Odjednom je cijeli tim, koji je bio fokusiran na problem švercanja alkohola, postao ekipa koja je lovila nacističke špijune.

Poput Alana Turinga, i Elizebeth Smith Friedman radila je na razbijanju Enigme, a tijekom Drugog svjetskog rata dešifrirala je više od 4000 nacističkih poruka. Svakako je najveća njezina zasluga ona u razbijanju nacističke špijunske mreže koja je slala šifrirane izvještaje iz Južne Amerike u Berlin. Tu je špijunsku mrežu vodio SS-ov špijun Johannes Siegfried Becker, poznat i po nadimku Sargo. FBI je Beckera smatrao najopasnijim nacističkim špijunom na zapadnoj polutki. On je iz svoje baze u Argentini upravljao mrežom od više od 50 agenata koji su razmjenjivali tisuće špijunskih izvještaja s Njemačkom, prikupljajući informacije o američkim i britanskim vojnim snagama. Ta je špijunska mreža, također, poticala vojne udare u južnoameričkim državama da bi njihove vlade zaljuljala prema nacistima. Elizebethini napori doveli su do razbijanja svih nacističkih špijunskih mreža u Južnoj Americi, posebno one koju je vodio Sargo.

Zašto je Elizabeth Friedman pala u zaborav?

- FBI je bio odgovoran za hvatanje nacističkih špijuna u Južnoj Americi pa je Elizebeth njegovim djelatnicima slala poruke i materijale uz pomoć kojih su i sami mogli dešifrirati poruke. Bez Elizebeth i njezina tima, FBI bi bio izgubljen. No, nakon što su krajem 1944. godine nacističke špijunske mreže bile uništene, J. Edgar Hoover lansirao je javnu kampanju kako bi sebi priskrbio zasluge za pobjedu u tom nevidljivom ratu, tvrdeći da je FBI jedini zaslužan. Čak i danas povjesničari Elizebethine zasluge pogrešno pripisuju Hooveru i FBI-u. Rezultat toga je da Amerikanci ne znaju da je Elizebeth Friedman, majka dvoje djece, tijekom Drugog svjetskog rata bila najveći američki lovac na nacističke špijune - kaže Jason Fagone.

Tijekom Drugog svjetskog rata, Elizebethin muž William Friedman istaknuo se važnim postignućima, poput razbijanja japanskog sustava šifriranja Purple. Međutim, za razliku od supruge, Friedmanova su postignuća itekako prepoznata, pa je 1952. godine postao čelni kriptolog netom osnovane Nacionalne sigurnosne agencije (NSA). Elizebeth je ostala u sjeni svoga muža, a zaslužna priznanja dobila je posthumno. Tako je Američki senat 2019. godine donio rezoluciju u njezinu čast, a u srpnju 2020. godine američka obalna straža najavila je da će brod nazvati po njoj.