Nisu ih zaustavili ni korona ni štrajk, ni online nastava. U Zlataru nastaju najbolje print i online novine

I u najtežoj godini obilježenoj štrajkom nastavnika, pa koronavirusom i online nastavom, učenici i njihovi mentori pokazali su da ne odustaju od kreativnosti: nakon što je Jutarnji list odabrao pobjednike natječaja za "Najbolji školski list u Hrvatskoj", pobjedničkim školama poslane su nagrade i plakete za prva osvojena mjesta, a drugoplasiranima i trećeplasiranima ovih su dana poslane plakete.

Đaci iz Zlatara proslavili su pobjedu još u ljeto

Na ovogodišnji, četvrti izbor za "Najbolji školski list u Hrvatskoj" u organizaciji Jutarnjeg lista i potporu HEP-a došlo je šezdeset školskih izdanja - osnovnoškolskih i srednjoškolskih, papirnatih i u digitalnom formatu. Nagrada za najbolji školski list ove je godine pripala Zlatarskim iskricama, listu OŠ Ante Kovačića iz Zlatara.

Drugoplasirani su učenici iz OŠ Petra Preradovića iz Pitomače, a treća je novinarska ekipa iz OŠ Josipa Zorića iz Dugog Sela. Nagrada za najbolji novinarski tekst u kategoriji osnovnoškolskih listova pripala je članku "Superval je dokaz da se snovi mogu ostvariti" iz časopisa Mašta i svašta, autorice Lune Culjak iz OŠ Grigora Viteza u Zagrebu.

Dvostruka pobjeda

U konkurenciji srednjoškolskih listova najboljim je odabran časopis Kult - glasilo omladine Prve riječke hrvatske gimnazije. Drugo mjesto osvojio je školski list II. gimnazije iz Splita, pod nazivom Drugačiji. List Drugačiji ima i najbolji tekst "Feminizam: savršen razgovor za kolutanje očima" autorica Ira Osibov. Na trećem mjestu je školski list Cener, zagrebačke X. gimnazije Ivana Supeka.

U digitalnoj konkurenciji osnovnih škola najboljim je proglašen list Zlatarske iskrice, a u konkurenciji srednjih škola - digitalni list Tabula nova, Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok.

Evo kako je svoj dvostruki uspjeh proslavila ekipa iz Zlatarskih iskrica:

- Po uzoru na profesionalce, jer mi upravo tako i pristupamo izradi našeg školskog lista, upriličili smo team building kad smo početkom ljeta čuli da je i tiskano i digitalno izdanje Zlatarskih iskrica pobijedilo. Epidemiološke mjere su tada to dopuštale i malo smo se razgibali u novom street workout parku kraj naše škole te se uz pizze i sokove prisjetili šaljivih situacija kroz koje smo prošli pripremajući sadržaj za 104 stranice lista - rekao je glavni urednik obaju izdanja Matija Mikulec, koji je primio diplome i nagrade Jutarnjeg lista i HEP-a.

Zlatarske iskrice posebne su po tome što ih učenici sami u školi dizajniraju i grafički oblikuju pod mentorstvom knjižničara Denisa Vinceka do pdf datoteke. Vincek ističe kako su prošle školske godine napravili prvi put i digitalno izdanje na platformi Google Sites u kojem su, želeći biti aktualni, na informativan, edukativan i zabavan način učenici progovorili u koronavirusu. Toj vrijednoj novinarskoj ekipi podršku daje ravnatelj zlatarske škole Marijan Posarić koji je i sam već godinama dio redakcije lektorirajući sve tekstove koji se objavljuju u Zlatarskim iskricama.

I u II. gimnaziji u Splitu organizirano je svečano uručenje plakete i nagrade za učenicu Iru Osibov, nagrađenu za najbolji novinarski rad u kategoriji srednjih škola. Uime Jutarnjeg i HEP-a, Iri je plaketu i tablet uručila ravnateljica škole Ivanka Kovačević, a voditeljica novinarske skupine prof. Marija Ljubenkov prisjetila se osjećaja kada je Irin pobjednički članak prvi put pročitala:

- Za vrijeme tog prvog čitanja bila sam pod takvim dojmom da su me prolazili trnci tako da sam članak odmah pročitala triput zaredom. A zatim sam ga pročitala i svojim ukućanima jer sam morala podijeliti s nekim takav tekst! Bila sam tako ponosna na Iru kojoj sam odmah javila svoje oduševljenje. Taj članak na prvu osvaja svojom zrelošću i odlučnošću, ali i porukom za sve mlade da bi mogao postati dio obveznog kurikula u srednjim školama - rekla je voditeljica skupine.

Rušenje tabua

I sama je Ira objasnila odakle inspiracija za članak:

- Rekla bih da je, osim pisanja, moja druga ljubav gluma, a sam je članak inspiriran nevjerojatnom glumicom i ambasadoricom dobre volje Ujedinjenih naroda Emmom Watson. Emma me, kao i njezin lik Hermione Granger svjetski poznatog serijala Harry Potter autorice J.K. Rowling, potaknula na progovaranje o ovoj temi za koju vjerujem da naše društvo još nije prihvatilo širokih ruku.

Riječ je o osnovnim načelima čovječnosti, ali činjenica da su upravo mladi ti koji, kad je riječ o ovakvim raspravama, hrabro ratuju s konzervativnim autoritetima, govori mnogo o (ne)obavljanju primarnih svjetskih dužnosti. Iskreno govoreći, najveća bi mi nagrada bilo uvjerenje da će za dvadeset godina netko pročitati moj članak, glasno se nasmijati i reći: sjećate li se tih ludih dana kad smo se za ovo morali boriti - rekla nam je Ira.

Po mišljenju žirija Jutarnjeg lista, kod dijela školskih listova koji se prijavljuju na ovaj natječaj posljednjih godina primijećen je znatan pomak u kvaliteti, kako u odabiru sadržaja, tako i u samoj obradi tema.

- I to nam je jako drago. Školski listovi i ove su nas godine razveselili nizom aktualnih tema, od ekologije, ženskih prava, štrajka u školama, do pandemije koronavirusa, koje obrađuju na način blizak svojim učenicima i njihovoj dobi. Vjerujemo da se i u brojevima koje smo ove godine pažljivo čitali nalaze neki naši budući kolege - poručila je članica žirija i urednica u Jutarnjem listu Lana Mindoljević.

Iako je na ovogodišnji natječaj prijavljeno znatno manje školskih listova no prijašnjih godina (prije četiri godine primili smo 92 lista, ove 60), za vjerovati je da je zaokupljenost online nastavom ipak glavni krivac ovoga pada. Također, vjerujemo da će iduća, peta sezona natječaja, vratiti konkurencijske brojke na - početak.