JESTE LI IH SRELI?

Ovi ljudi traže mlade koji se drogiraju po klubovima: ‘Bez panike, nismo policija‘

Piše:

Objavljeno: 27. svibanj 2024. 20:19

Maša Serdarević i Andrej Rupnik

Vanesa Pandzic/Cropix

Riječka udruga Terra po festivalima i klubovima čuva posjetitelje pod utjecajem droge, nudi im vodu s elektrolitima, a zove i Hitnu

Tripsitter je netko tko ostaje trijezan dok druga osoba uzima halucinogene supstance s ciljem da je spriječi od toga da napravi išta glupo. To je poput babysittinga, ali ne radi se o bebama, nego o osobama koje konzumiraju opijate. Tako otprilike zvuči definicija termina "tripsitter" na poznatoj platformi Urban Dictionary, a zanimljivo je da i Hrvatska ima svoje tripsittere.

To je, naime, inicijativa nastala 2019. godine iz riječke udruge Terra. Danas su oni vjerojatno najvažniji i najglasniji glas koji provodi teoretski i praktični program smanjenja štete u noćnim izlascima. Njihov je primarni cilj lobiranje za uvođenje drug checkinga, usluge koja omogućava pojedincu kemijsku analizu droga te savjetovanje u vezi njezine konzumacije, ali posljedično i, primjerice, povećava vladama šanse za brzu i promptnu reakciju prilikom pojave vrlo opasnih, pa i smrtonosnih droga na tržištu. Tripsitteri, osim toga, preko svojih društvenih mreža konstantno educiraju o simptomima i posljedicama konzumacije pojedinačnih vrsta droge, nuspojavama njihova miješanja, odnosu naše psihe i tijela i sličnim temama.

- Ideja o kreiranju programa Tripsitters počela je 2019. godine nakon što smo u sklopu naše Udruge Terra odslušali edukaciju ‘Nove psihoaktivne supstance‘ koju je organizirala ReGeneracija iz Srbije, a koja je bila posvećena upravo smanjenju štete u noćnim izlascima. Željni uvođenja ovakvog oblika programa u Hrvatsku, odlučili smo provesti anketno istraživanje na Student Day Festivalu u Rijeci 2019. godine. Anketa je propitivala koliko često mladi konzumiraju alkohol i druge psihoaktivne supstance. Podaci koji su nas najviše zabrinuli su bili to da je 21,8 posto ispitanika probalo psihoaktivnu tvar za koju nisu znali koja je i to da se 78,6 posto ispitanika nikada nije testiralo na HIV, hepatitis i druge spolno prenosive bolesti - kažu nam Andrej Rupnik i Maša Serdarević, pokretači ove inicijative.

Osim preko društvenih mreža, Tripsittersi djeluju i na terenu. Obilaze klubove i festivale, gdje obično imaju svoj štand. Razgovaraju s ljudima, dijele informacije, a po potrebi i pomažu.

- Doživjeli smo velik broj zanimljivih, ali i opasnih situacija. Ne bismo voljeli iznositi konkretne situacije da se netko slučajno ne bi pronašao u ovom tekstu jer smo svjesni koliko traumatična negativna iskustva pod utjecajem supstanci mogu biti za pojedinca. Na festivalima razgovaramo s ljudima o supstancama i zanimljivo je čuti njihova mišljenja i iskustva, a neke razgovore koji su snimljeni uz dopuštenje možete vidjeti na našem profilu na Instagrama i TikToku pod imenom Tripsitters Rijeka - kažu.

Smrt posjetitelja jednog zagrebačkog noćnog kluba nedavno je dodatno povećala potrebu za razgovorom o temama kojima se bave Tripsittersi.

- To je prava tragedija i jedan od pokazatelja koliko su ovakvi programi potrebni i koliko je bitna suradnja s vlasnicima klubova. Također, neka ova situacija bude podsjetnik svima da moramo paziti jedni na druge u noćnom životu - govori duo.

@tripsitters_rijeka #harmreduction #stayhydrated #fypage #foryou #foryourpage #balkan #balkantiktok ♬ Tik Tok Techno - Science

Supstance koje se danas koriste nerijetko su jače od prijašnjih. Istraživanja pokazuju da se postotak THC-a u marihuani povećao s četiri posto u 1994. godini na današnjih 12 posto. Ecstasy obično ima 75 do 100 miligrama MDMA-a po tableti, no stvar nerijetko funkcionira kao ruski rulet, pa su u nekim serijama doze povremeno i veće od dvostrukih. Osim toga, na tržište konstantno dolaze novi spojevi koji su nerijetko vrlo opasni.

- Pitanje koje su supstance najopasnije uvijek je teško jer postoji veliki niz faktora koji konzumaciju pretvaraju u opasnu konzumaciju. Ipak, od najčešće prisutnih droga možemo reći da je kokain jako često uzrok hitnih bolničkih prijema zbog kardiovaskularnih problema. Uz njega, svakako nam pada na pamet Galaxy, sintetski kanabinoid kojeg često konzumiraju mladi srednjoškolske dobi i koji je opasniji od klasičnog kanabisa. Također, vrlo su opasne i supstance koje su nedavno počele stizati na hrvatsko tržište, kao što su ketamin i GHB. Iako je kod svake supstance doziranje izrazito bitno, kod ovih dviju treba biti posebno oprezan - govore Rupnik i Serdarević.

Ističu da je baš zbog toga ključna uloga Tripsittersa u savjetovanju prije same konzumacije. Većina loših iskustava proizlazi iz nedovoljne razine informiranosti, što uzrokuje neadekvatno doziranje, miješanje supstanci i slično.

- Tripsitter objašnjava optimalne uvjete za konzumaciju s obzirom na efekte supstance i daje savjete o adekvatnoj hidrataciji i prehrani. Ako se osoba već dovela u loše stanje potencirano drogom, nužno je procijeniti koliko je to stanje opasno za samu osobu. Ako se osoba preznojava u klubu i izgleda nestabilno, možemo ju savjetovati da uzme pauzu od plesa i dati joj vodu s elektrolitima kako bi se izbjegla pojava hipertermije ili hiponatrijemije. Ako procijenimo da je osoba u fizičkoj opasnosti koje su znakovi nesvjestica, gubitak koordinacije, otežan govor ili otežano disanje, potrebno je zvati Hitnu pomoć i nikako je ne ostaviti samu - savjetuju.

@tripsitters_rijeka Drink spiking #harmreduction #harmreductionsaveslives #drinkspiking #foryoupage #fyp #foryou #balkan #balkantiktok ♬ original sound - Tripsitters_Rijeka

Ako primijetimo da je neka osoba u lošem psihičkom stanju, možemo joj savjetovati i da promijeni fizičko okruženje u kojem se nalazi, komunicirati o pozitivnim stvarima, provjeriti gdje su njezini prijatelji kako bi kod nje stvorili osjećaj sigurnosti, ponuditi joj nešto slatko i vodu, napraviti sve s ciljem dovođenja osobe u pozitivno fizičko i psihičko okruženje.

- U slučaju da ništa od navedenog ne pomaže, svakako trebamo pozvati Hitnu pomoć. I kod toga ne bi trebalo biti oklijevanja - govore Maša i Andrej.

Pitamo ih i treba li praviti distinkciju između ljudi koji rekreativno konzumiraju drogu i ovisnika. Kažu da postoji velika razlika između rekreativne konzumacije i ovisnosti, ali je ujedno i jako tanka linija između rekreativnog konzumenta i ovisnika.

- U oba slučaja ljudi vole konzumirati supstance, samo su uvjeti u kojima se konzumacija odvija i razlozi zbog kojeg se u nju upuštaju drugačiji. Rekreativni konzument zadržava konzumaciju za posebne prilike, kada za nju ima dovoljno vremena i kada ona ne ometa izvršavanje njegove dužnosti. Ovisnik ne može kontrolirati uvjete u kojima konzumira supstancu i oni su često neprikladni. Prioritet je uvijek zadovoljavanje ovisnosti, nakon čega slijedi sve ostalo - objašnjavaju.

@tripsitters_rijeka Mit, istina ili laž? #harmreduction #outreach #supportdontpunish #education #balkan #foryou #fyp #foryoupage #balkantiktok ♬ Lofi nostalgic old music box(833007) - NARU

Daju nam i svojevrsni test za samoprocjenu.

"Mogu odlučiti uzeti mjesec dana pauze od konzumacije a ne razmišljam o njoj konstantno", "Imam druge stvari u životu u kojima uživam i one su mi prioritet, konzumacija je samo oblik zabave koji mogu odabrati ako želim", "Kada se odlučim za konzumaciju provjeravam hoću li time biti sretan. Provjeravam jesam li sretan i prije te odluke kako ona ne bi bila oblik bijega od samoga sebe", "Kad se nađem u uvjetima u kojima se konzumacija inače odvija svejedno imam izbora hoću li ili neću posegnuti za njom", "Moje je tijelo prioritet i neću ga ošteti i konzumirati u uvjetima koji za njega nisu pogodni" samo su neke od tvrdnji s kojima se obično slažu rekreativci, govore Maša i Andrej.

Ovisnici se, pak, pronalaze i u idućim rečenicama: "Na pomisao o pauzi od mjesec dana hvata me strah", "Gubim vjeru u sebe i nemam više snage reći ne", "Nemam rutinu i sve je podređeno konzumaciji, nisam sposoban ni za što drugo" i "Nije mi više stalo ni do moga tijela (ne marim ni za hranu ni higijenu)".

Tripsittersi kažu da se borba protiv droge pokazala kao neuspješna taktika. Zato je njihov cilj uklanjanje stigme povezane sa supstancama te vrste.

- Droge ima i na to ne možemo utjecati, ali možemo utjecati na educiranje, informiranje i dijeljenje materijala za sigurniju konzumaciju kako bi se šteta prilikom konzumacije smanjila koliko god je to moguće. Trenutno sudjelujemo u pisanju smjernica za sigurnije noćno okruženje i sigurnije glazbene festivale te se trudimo dovesti drug checking u Hrvatsku - kažu. - Uvođenje drug checkinga glavni je cilj našeg programa. Smatramo da bez njega nema sigurne upotrebe supstanci jer nam nitko ne može garantirati da je ono što smo odlučili konzumirati upravo ta supstanca i da ona nema nikakve potencijalno opasne tvari u sebi. Dok se ne izborimo za to, svakako potičemo ljude na korištenje reagens testova i na zlatni princip: ‘Start low, go slow‘ - zaključuju.

ZAŠTO U HRVATSKOJ JOŠ NIJE UVEDEN DRUG CHECKING (I ŠTO JE TO UOPĆE)?

Zagrebački su krimovci nedavno nasilno upali u nekolicinu alternativnih klubova, između ostalog u AKC Attack te druge prostore takozvane Medike. Kako su objavili iz Attacka, policija je sa sobom povela i turističku inspekciju, inspekciju zaštite na radu, sanitarnu inspekciju te inspekciju za nadzor zapošljavanja.

Te su se večeri u Mediki održavali punk koncert i kazališna izvedba, a iz AKC-a su na svojim društvenim mrežama izrazili ljutnju radi inspektora koji im nisu htjeli pokazati svoje identifikacije te su im indirektno prijetili i policije koja je uz nepotrebno zastrašivanje glumcima pregledavala kufere sa stvarima.

„Nejasno nam je što je policija s tolikim naoružanjem htjela postići ovim ulaskom u prostore koje koriste umjetnici/e, kulturni radnici/e i gosti raznolikih programa koje naša organizacija provodi. Pitamo se zašto smo ovim upadom označeni kao najokorjeliji kriminalci i jesmo li uopće sigurni u prostoru udruge planirati i održavati kulturne programe koji su nam i djelatnost“, pitaju se iz Medike, dodajući da se u njihovim prostorima idući tjedan održava kazališni festival FAKI u sklopu kojeg će u prostorima gostovati i brojni umjetnici iz inozemstva, a dodajući i da su jedine ustanovljene nepravilnosti bile one vezane uz minimalne tehničke uvjete, što bi trebao riješiti vlasnik prostora – Grad Zagreb.

Ne treba imati puno soli u glavi za zaključak da su postupci policije nastavak akcije u kojoj su prije nekoliko vikenda upali u klub SoundFactory, gdje su uhitili njegove voditelje i zaplijenili ilegalne supstance kod 20-ak ljudi. A sve to jer je prije otprlike mjesec dana u spomenutom klubu umro posjetitelj.

Velika je to tragedija, no pitanje koje bi se trebalo nametnuti jest je li represija po klubovima ispravan način da se s njome nosimo.

Kad osoba umre od dobrovoljne konzumacije droge velike su šanse, kažu istraživanja, da se odvio jedan od tri scenarija. Prvi je taj da je smrt nastupila u kombinaciji s već postojećim psihičkim ili fizičkim bolestima osobe, kojih ona možda do tog trenutka nije bila ni svjesna. Drugi je osobni nemar onoga tko je uzeo supstancu, što je obično posljedica puno širih društvenih, gospodarskih, zdravstvenih i ekonomskih problema. Treći je ujedno onaj na kojeg je najviše i najlakše moguće utjecati, a njegovo je glavno pogonsko gorivo neznanje.

Čak i u 21. stoljeću te uz gomilu guglanja prilično je teško doći do sadržaja na hrvatskom jeziku u kojem su dostupne informacije o tome u kojoj je količini i kojem vremenskom periodu prihvatljivo konzumirati određenu supstancu, što je ključni preduvjet za sigurnu konzumaciju. Dok se u Hrvatskoj na takve informacije još uvijek gleda kao na vodiče za drogiranje koji će dodatno potaknuti devijantno ponašanje, u većini europskih pa i dijelu zemalja svijeta one se smatraju dijelom harm reduction programa.

Prema podacima HZJZ-a, ilegalnu drogu je unazad godinu dana probalo 11 posto Hrvata, a, nakon kanabisa, najčešće su se konzumirali kokain i amfetamin. Kokain je uzimalo 1.9 posto odraslih te 3.9 posto mlađih odraslih osoba, dok kod amfetamina postoci idu na 1.8 posto odraslih, odnosno 3.5 posto mlađih odraslih. Posebno je zabrinjavajuć podatak da je kod najmlađe dobne skupine koja se kreće od 15 do 24 godine utvrđena najveća prevalencija uzimanja novih droga od 1.2 posto.

Tjedno se jedna nova psihoaktivna tvar pojavi u Europi, što je veliki javnozdravstveni izazov, napisao je Europski centar za nadzor droga i ovisnosti o drogama u jednom od svojih posljednjih izvješća, koje je direktor te institucije Alexis Goosdeel sažeo u tri riječi: „Everywhere, everything, everyone“.

Potreba za edukacijom o drogama je, dakle, veća nego ikada, a Hrvatska po tome pitanju ima vrlo nazadnu strategiju. Vjerojatno najvažniji program je takozvani Mjesec borbe protiv ovisnosti, koji se svake godine obilježava od 15. studenog do 15. prosinca, no on je primarno usmjeren na medicinsko i drugo osoblje, a ne na generalnu javnost. Ovaj se pristup, evidentno je, kombinira s policijskim akcijama, koje su glavni alat borbe protiv ovisnosti u Hrvatskoj.

Čak 12 europskih zemalja ima nerijetko i besplatnu mogućnost drug checkinga, odnosno analize sastava supstanci bez kažnjavanja onoga tko ih donese. Praksa u tim zemljama pokazuje da se, jednom kad je ustanovljeno da se u uzorcima nalaze opasne koncentracije tvari, velika većina ljudi istih odriče. Malo tko od droge želi umrijeti, posebice ljudi koji ih konzumiraju rekreativno, za povremenu zabavu.

Samo za primjer, u susjednoj se Sloveniji drug checking radi od 2006. godine, a sasvim je normalno u toaletima različitih (ugostiteljskih) objekata naići na čiste papiriće kojima je cilj sprječavanje prijenosa bolesti, a dolaze s natpisom „jedan papirić – jedan šmrk“. Španjolci su, pak, po Barceloni napravili takozvane drug roomove u kojima je moguće u higijenskim uvjetima konzumirati drogu. „Važno je ljudima koji se žele prestati drogirati dati mogućnost za to, ali istovremeno onima koji (još) ne žele stati dati na izbor sve moguće opcije za smanjenje štete“, objasnili su Španjolci.

U Hrvatskoj kao pozitivne primjere informiranja javnosti o ilegalnim supstancama treba istaknuti četiri organizacije – a to su Help, Terra, Let i Institut. Za mlađu publiku posebno su na mrežama zanimljivi Tripsittersi iz Rijeke (koji su program udruge Terra), a koji na TikToku, Instagramu i Facebooku na zanimljiv i otvoren način dijele informacije o posljedicama konzumacije supstanci, njihovog miješanja, utjecaja na psihičko zdravlje i prevenciji problema.

S druge strane, vlast na ove probleme još uvijek nije osjetljiva, a rješava ih nazadnim i naoružanim upadima u klubove te startegijom napada na urbanu i alternativnu kulturu koja podsjeća na neka minula vremena koja bi takva trebala i ostati.

Reakcija na smrt u zagrebačkom klubu svakako bi trebala postojati, ali dobro treba razmisliti na koga adresirati odgovornost za tu tragediju. Za primjer, 2019. godine je na festivalu Exit u Novom Sadu jedan Grk preminuo od posljedice konzumacija veće količine narkotika. Iz festivala su sami objavili nesretnu vijest, izrazili saučešće obitelji i istaknuli kako se protive konzumaciji droge. I nikome nije palo na pamet da radi toga svaljuje sankcije na sami festival.

Kod nas se to, pak, upravo tako radi, pokazuje recentni ulazak policije u Mediku i druge klubove, ali i prijašnji u SoundFactory. Voditelja potonjeg kluba se sada tereti za omogućavanje prostora za konuzmaciju droge, što je nedjelo koje se stavlja uz bok s njezinom prodajom. Premda je SF u radu očigledno imao pravnih nepravilnosti, treba se vratiti na one tri riječi – everywhere, everything, everyone – te se podsjetiti da su ilegalne supstance danas dostupnije no ikada te i odgovornost za njihovu konzumaciju nosi svatko za sebe, dok je na sustavu da zdravim mehanizmima pokuša smanjiti štetu koja zbog toga nastaje.

Kad čovjek umre, logično je tražiti tko je za to odgovoran. No možda je u taj upitnik potrebno dodati još opcija i pitati se je li odgovornost na klubovima i pojedincima koji ih vode, među kojima je optuženi Krešo Leboš, ili pak nešto odgovornosti nose i oni koji supstance konzumiraju, kao i ministar zdravstva Vili Beroš. (Tena Šarčević)

Vezane vijesti