ROBERT BAKOVIĆ ROKO

POBJEDNIK ŽIVOTA NA VAGI: KAKO SAM SKINUO 76 KILA Nema velikog gladovanja. Glavno pravilo: može i junk food, ali spasit će vas samo dodatni treninzi

Robert Baković Roko
 Tomislav Kristo / CROPIX
 

Od samog početka četvrte sezone RTL-ova showa “Život na vagi” simpatični, ali prije svega ustrajni, Robert Baković Roko slovio je za favorita među 16 kandidata u dosad, sudeći po kilogramima, “najtežoj” sezoni dosad i svojom pobjedom oduševio gledatelje, sudionike, ali možda najviše svog trenera Edu. Rokov trijumf gledalo je u jednom trenutku čak 707.000 gledatelja.

Ovaj obrtnik iz Velike Gorice i otac četvero djece na prvom je vaganju imao 169,1 kilogram, a upornošću, treningom i odricanjem uz pomoć trenera Edina Ede Mehmedovića pobijedio je i kući otišao s čak 76,2 kilograma manje, odnosno 45,1 posto nekadašnje težine, ali i 150 tisuća kuna više u novčaniku. A da nije bilo ni najmanje lako, uz Roka nam je potvrdio i sam Edo.

Šest mjeseci trajalo je predano vježbanje, a Roko se isticao od samog početka. Uza sve bio je i najveći motivator ostalim natjecateljima. Iako je i sam proživljavao krize na početku, osjećaj da je pobijedio, prije svega samog sebe, za Roka je neopisiv.

- Osjećaj je izvanredan, pun sam sreće i zadovoljstva. Neopisiv je osjećaj biti onaj čovjek koji si oduvijek htio biti i umom i tijelom. Pobjedu smo proslavili uz kandidate i svoje najbliže. Bilo je ludo i nezaboravno - rekao je Roko za Jutarnji.

Bolovi u abdomenu

Od samog početka Roko je bio specifičan kandidat, tvrdi trener Edo, koji je u “Životu na vagi” u četvrtoj sezoni zamijenio Marija Mlinarića.

- Roko ima sportsku povijest. Njegovi obrasci kretanja bili su puno čišći nego kod nekih drugih kandidata. Apelirao bih na sve roditelje da odgajaju djecu u sportskom duhu jer im tjelesna aktivnost može biti presudna u mnogim aspektima života kasnije. Naš ovogodišnji pobjednik idealan je primjer kako se može kvalitetno i uspješno boriti s viškom kilograma jer tijelo pamti - objašnjava Edo.

Iako su vježbe za sve bile prilično slične, Roko je od početka imao probleme s određenim vježbama.

- Evo jedne ekskluzive, naime Roko je bio prvi kandidat koji se požalio na bolove u predjelu abdomena, toliko ga je stezalo da smo mislili da će morati napustiti trening i otići po liječničku pomoć. Zbog prekomjerne težine njegov trbušni zid je bio pod velikim pritiskom, pa su mu sve vježbe aktivacije trupa predstavljale veliki izazov.

U početku nam je bilo najvažnije osvijestiti muskulaturu i filtrirati sve kretne strukture, da taj čučanj bude pravilan ili potisak izveden u punoj amplitudi i tako dalje. Nije lako nekome nametnuti režim od dva treninga na dan, a do jučer su se godinama zanemarivali. Ali može se i isplati se. Itekako se isplati - siguran je Edo.

Uz treninge, za mršavljenje ključnu ulogu, naravno, ima i balansirana i pomno osmišljena prehrana.

- Tu je naša nutricionistica Martina odigrala presudnu ulogu. Prvo je bilo potrebno napraviti inicijalno testiranje i utvrditi stvarno stanje stvari. Na tom tragu se programirao i prehrambeni plan u skladu s bazalnim metabolizmom. Mi smo svakodnevno komunicirali s njom, kako bismo uskladili unos namirnica s energetskom potrošnjom. Znate, u ovakvom režimu gladovanje je jednako pogrešno kao i prejedanje.

Vi morate hranom unijeti odgovarajuću količinu energije koja će vam regenerirati tijelo i spremiti vas za novi trening. Mislim da je suštinska razlika u prehrani bila količina hrane i, kod Roka, prekomjerni unos masne i zasićene hrane prema kojoj je on razvio ovisnost - napominje Edo.

Inače, uoči četvrte sezone showa nutricionistica Martina Linardić otkrila je kako izgleda jelovnik sudionika “Života na vagi”.

Maja Bota za RTL

Šest obroka

- Tijekom dana kandidati imaju do šest obroka: zajutrak, doručak, ručak, užinu, večeru i ponekad malu večernju užinu. Za zajutrak obično jedemo žitarice sa sjemenkama te svježim ili orašastim voćem. Za doručak imamo povrtno-voćni smoothie, za ručak meso ili ribu, izvor ugljikohidrata - rižu, krumpir, žitarice... - povrće i salatu, a za užinu je obično voćka ili zdrava slastica, primjerice sladoled od manga i banane. Za večeru su tu povrće, jaja ili riba, salata, malo kruha - ispričala je Martina Linarić.

Kad osoba s toliko prekomjernim viškom kilograma odluči smršavjeti, najteže je, otkriva Edo, razumjeti sebe i što te dovelo do toga.

- Treba zaviriti duboko u sebe i čuti taj tihi glas koji progovara i traži pomoć. Nježno ga upitati što mu treba i dati mu prostora da izađe. Taj glas smo mi, dijete u nama koje zna što želi i kakve potrebe ima. Netko treba razumijevanje, podršku ili prihvaćanje, drugi trebaju ljubav i prijatelja. Tek kad se osjećamo dovoljno sigurno, možemo iskoračiti u nepoznato i odvažiti se na takav izazov - slikovito je opisao iskusni trener. Da bi se u tako relativno kratkom roku izgubilo toliko kilograma, prije svega je bitno izazvati samog sebe.

- Kandidati su vježbali svaki dan dva puta. Roko je nekada i samostalno odradio dodatni trening kad su već ušli u zadani ritam - otkrio je Edo.

Kad je u pitanju režim prehrane kojeg se treba pridržavati da se kilogrami ne bi vratili, formula je prilično jednostavna.

- Ukratko, balansirana prehrana. Dovoljan unos svih makro i mikro nutrijenata. A ne jednolična prehrana bazirana samo na mesu. Eksperimentirajte s hranom, ona nije utjeha i lijek. Služi nam da bismo se napunili enegijom iz zemlje, vode ili sunca koji nam daju život. Sve se može tolerirati, i junk food, jer tako paše našem nepcu, ali poslije toga mora doći trening koji će vratiti kalorijski kalkulator na nulu. Nemojte zaboraviti, imamo samo jednu šansu.

Jednu priliku da svoj život proživimo i iskusimo sve što nas ispunjava i uveseljava. Nemojte ga trošiti na stvari i hranu. Život su kontakti s drugima, emocije i predivni planet na kojem se nalazimo - s puno je emocija Edo odaslao poruku svima koji se bore s istim problemom s kojim je u “Život na vagi” ušao Roko, a još nemaju dovoljno hrabrosti i motivacije ući u konačni obračun s kilogramima.

Naglo mršavljenje nosi i ozbiljne rizike

Stručnjaci su suglasni - mršavljenje pretilih osoba pozitivno djeluje na zdravlje, ali pri tom valja voditi brigu da to ne bude u kratkom roku odnosno da to ne bude više od šest kilograma mjesečno.

Naime, naglo mršavljenje može potaknuti srčane aritmije kao i hormonske poremećaje a zbog snažnije tjelesne aktivnosti, ako je prenaporna, uz višak kilograma može stradati i koštano-mišićni sustav. Svako mršavljenje mora biti pod stručnim vodstvom odnosno mora se temeljiti na znanosti. To podrazumijeva ipak više vremena u kojem bi se na novu situaciju prilagodio cijeli organizam kako ne bi bio u stresu samo zato što dobiva manje kalorija i što se fizički preopterećuje.

Blic-mršavljenja nerijetko rezultiraju jednako brzim vraćanjem kilograma, a to svakako nije cilj, kaže prof. dr. Željko Krznarić, pročelnik Odjela za kliničku prehranu KBC-a Zagreb. Stručnjaci također naglašavaju da prenaglo mršavljenje može usporiti metabolizam odnosno - riječ je o činjenici da se organizam tako “brani” od naglog smanjenja kalorija. Gubitak težine utječe i na mišićnu masu koja se gubi zajedno s masnom masom.

Također i preveliki gubitak tekućine odnosno vode može biti posljedica mršavljenja, osobito ako se ne pazi na taj problem i ne konzumira dovoljno hranjivih tvari. Nerijetko se oni koji su naglo izgubili veći broj kilograma žale i na “višak kože” koja se ne može tako brzo “zategnuti” kako se brzo gube kilogrami. Može stradati i kosa ako dođe do nedostatka vitamina i drugih hranjivih tvari, pa čak može doći i do alopecije. Neke studije koje se bave naglim gubitkom kilograma govore da pojedinci koji naglo mršave mogu patiti od nesanice uzrokovane “praznim želucem” inače naviknutim za veću količinu hrane.

Posebna su opasnost proljevi kad se pokušava “brzom probavom” što brže izgubiti na težini jer to vodi, primjerice, u dehidraciju. Kardiolozi upozoravaju da osobe koje su često na dijetama i stalno gube i dobivaju na težini imaju i velik rizik od kardiovaskularnih bolesti pa čak može doći i do iznenadne srčane smrti. Osobito je opasno ako se to čini izgladnjivanjem i bez nadzora stručnjaka u vrlo kratkom periodu. Naprosto, to onemogućava organizam da se privikne na “nove uvjete” a to onda ne može rezultirati ničim dobrim za naše zdravlje. (Goranka Jureško)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 03:58