"Jedan čovjek se rješava svojih 26 ovaca jer mu je previše posla, a nisu rentabilne. Radi se o križankama i nisu pogodne za mlijeko i sir. Prodaje ih za ukupno 2600 eura. Kako ne bi završile na klanju skupljam donacije da ih naša udruga otkupi i da mukotrpno pasu, gnoje i održavaju liburnijski krajolik u Etnološkom parku ‘Anton Plašimuha‘. S obzirom da je to veliki zalogaj, a materijalna korist je nula rado bismo primali donacije da zaokružimo uz naš doprinos i da im damo jedan lijepi život s pogledom na Kvarner", kaže nam Mario Zaccaria (39), magistar arheologije i ‘gradski dečko iz centra Rijeke koji se aktivno bavi održivim razvojem posljednjih pet godina i slobodno se može reći da radi mala čuda. Njegova Udruga Brsečki črešan zaslužna je za Etnološki park ‘Anton Plašimuha‘, prostor veličine oko šest tisuća metara kvadratnih od sela Janjetići do Medveje, kojima posljednjih godina vraćaju stari sjaj.
"Moji dvoje kolega, Franko i Sandra Tominić i ja smo interesna zajednica, dijelimo rad i plodove. Da je svatko od nas sam, ništa se ne bi postiglo. Ovo je moj društveno-ekonomski eksperiment", kaže Zaccaria, koji je na ideju o obnovi kraja došao dok je bio nezaposlen, a sad kad opet radi mu je to i dalje velika strast kojoj daje sve svoje slobodno vrijeme.
Iza predivnog krajobraza s kojeg se prostire pogled na cijeli Kvarner stoji puno truda i rada. Stare terase, ne tako davno bile su obrasle i nepristupačne, ali posljednjih pet godina lagano se rasčišćavaju. Zahvaljujući ovom trojcu na terase su se vratile tradicionalne poljoprivredne kulture i autohtone životinje.
"Obnavljamo terase na kojima uglavnom uzgajamo hranu; brsečki česan i broskvu, bob, krumpir i ostalo. Cilj je obnoviti što više toga kako bi se riješili graje i spriječili požare, a u tome nam pomažu i naše životinje koje imamo na farmi. Trenutno imamo 7 ovaca, 12 koza, magarica istarsku tovaricu, dvije krave boškarinke koje su zaštićeno istarsko govedo. Umjesto da završe u lošim rukama kao meso mi im dajemo lijep život, a oni pomažu u održavanju krajolika", objašnjava nam Zaccaria. Dodaje da su životinje na farmi smještene u toru i dva puta dnevno idu van. Ovce koje pokušava sad nabaviti, i za koje je do sad skupio 500 eura donacija, u dobrim uvjetima mogu imati životini vijek do deset godina. Tako da bi u Etnološkom parku mogle još dosta lijepo živjeti i biti korisne.
Zaccaria ističe kako obnovom suhozida vraćaju u funkciju poljoprivredne površine te pašnjake. Od kad su počeli čistiti ovo područje primjećuju da ima puno više ptica i pčela. Vratili su se svi kojima je šuma smetala.
Umijeće suhozidne gradnje nematerijalno je dobro uvršteno 2018. godine na popis UNESCO-ve kulturne baštine.
"Želimo i da lokalni političari vide da ima smisla štitit zelene pojaseve u kojima su suhozidi, a ne da se devastiraju", poručuje istarski aktivist.
Ako i vi želite pomoći ovcama i Udruzi, to možete učiniti na broj računa:
IBAN: HR5424020061100913554
Poziv na broj primatelja: 00 ili 99
Opis plaćanja: donacija za ovcu
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....