60. rođendan Instituta Ruđer Bošković: Svijetu je dao ciklotron, spojeve i novi katalizator

ZAGREB - Najveća hrvatska znanstvena ustanova, Institut Ruđer Bošković, slavi danas svoj 60. rođendan. Osnovan je na inicijativu Ivana Supeka i njegovih suradnika koji su željeli u Zagrebu utemeljiti institut za fundamentalna istraživanja na području fizike, kemije i elektronike.

Poslije se aktivnost proširila na biologiju, istraživanje okoliša i mora te biomedicinu. Danas IRB zapošljava više od 850 ljudi, od kojih 300 znanstvenika i oko 250 znanstvenih novaka u 82 laboratorija.

U povodu današnje obljetnice, osam zaslužnih Ruđerovih znanstvenika iznosi svoje viđenje najvećih dostignuća svoga instituta u proteklih 60 godina.

Dr. Božena Ćosović:

Najvažnije je samo djelovanje IRB-a kao institucije koja je radila na načelima izvrsnosti i javnosti informacija te nastojala biti u trendu u svijetu, ali i razvijati svoju posebnost. Institut je znao prepoznati i odgovoriti na izazove u svakom trenutku svoga postojanja: od nuklearne problematike na početku do usmjerenja na istraživanja mora i okoliša, materijala i energetike, informatike, biomedicine i molekularne biologije.

Akademik Ivo Šlaus:

Između 1960. i 1975. godine IRB je bio jedan od vodećih centara za nuklearne podatke, a bili smo uz bok nuklearnim centrima poput Los Alamosa. Uspješno je bilo i istraživanje nuklearnih sila i simetrija iz čega je određena razlika masa d i u kvarkova. IRB je i jedan od pionira u ekologiji mora, za što je pokojni Marko Branica dobio nagradu Nizozemske akademije znanosti.

Akademik Nenad Trinajstić:

Najvredniji kemijski rezultat je priprava (3.1.1) propelana sapetoga u strukturi adamantana, koju su 1979. izveli pokojni Zdenko Majerski i njegova supruga Kata Mlinarić-Majerski. Naveo bih i rezultat kojemu sam koautor: uvođenje topološke rezonancijske energije (TRE) kao mjere aromatičnosti konjugiranih spojeva, objavljen u Journal of the American Chemical Society. To je i najcitiraniji članak na IRB-u, koji se temelji na istraživanju izvedenom u institutu.

Dr. Biserka Kojić-Prodić:

Uspješnost IRB-a ogleda se u ostvarivanju zapaženih znanstvenih otkrića na području prirodnih znanosti i znanosti o životu, ekologiji i zaštiti okoliša, te elektronici i računarskim znanostima, koje prati aktivna međunarodna suradnja u sklopu znanstvenih projekata. Naša suradnja s hrvatskim i međunarodnim sveučilištima uvelike pridonosi obrazovanju mladih znanstvenika i stručnjaka, od kojih su neki postigli iznimnu karijeru u najelitnijim svjetskim znanstvenim institucijama.

Akademik Leo Klasinc:

Najveća je zasluga to što je proteklih 60 godina IRB bio kolijevka i rasadnik za prirodne znanosti u Hrvatskoj te je omogućavao kontakte i razmjenu ideja i znanstvenika sa svijetom. Bio je ishodište za sva značajna postignuća iz prirodnih i tehničkih znanosti u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata.

Dr. Zvonimir Maksić:

U prvoj fazi to su svakako dostignuća u nuklearnoj fizici raspršenjima nukleona na malim atomskim jezgrama. Tu spadaju konstrukcije neutronskog generatora i ciklotrona. Generalno govoreći, kompara-tivna prednost Instituta jest njegova multidisciplinarnost koja omogućava interdisciplinarni pristup u složenim problemima moderne znanosti. Dodatna sinergija dobiva se spojem teorije i eksperimenta.

Dr. Ante Ljubičić:

Izdvojio bih gradnju neutronskog generatora zahvaljujući kojemu se 60-ih godina prvi put u svijetu izmjerila duljina nukleon-nukleon raspršenja. Početkom 90-ih znanstvenici IRB-a i Tehničkog sveučilišta u Münchenu zajedno su mjerili sačuvanje Paulijeva principa iz čega je proizašao članak u Natureu. Od novijih dostignuća važno je sudjelovanje IRB-ovih fizičara u eksperimentu OPERA u kojemu je prvi put u svijetu detektiran događaj koji bi mogao potvrditi prijelaz jedne vrste neutrina u drugu.

Dr. Mirjana Maksić:

U prvih 20-ak godina postignuti su zapaženi rezultati u strukturnoj, sintetskoj, fizikalno-organskoj i kvantnoj kemiji. Posebice su važni doprinosi razvoju farmaceutske industrije, osobito u proizvodnji radiofarmaceutika pomoću ciklotrona. U posljednje se vrijeme sve više radi na pripravi novih katalizatora, korisnih za akademska istraživanja i industriju, suradnjom kompjutorskih i sintetskih kemičara.