Američki znanstvenici na jugu Afrike otkrili novu vrstu ‘magičnih‘ gljiva

Divlja gljiva Psilocybe ochraceocentrata, koja raste u Zimbabveu i Južnoafričkoj Republici, identificirana je kao nova vrsta i najbliži srodnik najpoznatije vrste magičnih gljiva Psilocybe cubensis, navodi popularno-znanstveni časopis New Scientist. Ovo otkriće američkih znanstenika dovodi nas korak bliže razumijevanju evolucije psihodeličnih gljiva koje su posljednjih godina u fokusu znanstvenih istraživanja zbog moguće primjene u terapiji niza poremećaja i bolesti, uključujući alkoholizam, PTSP, depresiju i kroničnu bol.

Diljem svijeta postoji oko oko 160 divljih vrsta psilocobinskih gljiva koje pripadaju rodu Psilocybe. Sve one sadrže psihoaktivnu tvar psilocobin koji djeluje na serotonin, jedan od glavnih neuroprijenosnika u mozgu koji je povezan s osjećajem zadovoljstva i sreće. Najpoznatija magična gljiva Psilocybe cubensis naširoko se uzgaja u cijelom svijetu ili raste samoniklo u dijelovima Amerike, Azije i Australije, često u kombinaciji sa balegom.

Gljive iz roda Psilocybe imaju bogatu povijest uporabe u Srednjoj i Južnoj Americi, gdje su stoljećima korištene u šamanskim obredima u religiozne i medicinske svrhe. Zahvaljujući ekspedicijama u Južnu Afriku koje je 1940-ih vodio Richard E. Schultes, a 1950. godina Gordon Wasson ‘magične gljive‘ postale su poznate i na Zapadu. Poznati psiholog i profesor na Harvardu Timothy Leary tragao je za ‘magičnim gljivama‘ u Meksiku, a zatim je 1960. godine pokrenuo harvardski projekt istraživanja psilocibina kako bi istražio terapeutski potencijal halucinogenih droga. Psilocibinske gljive, zajedno s ostalim tada poznatim drogama, zabranjene 1971. godine Konvencijom o psihotropnim tvarima Ujedinjenih naroda.

Mikolog dr. Alex Bradshaw sa Sveučilišta Clark u Worcesteru (savezna država Massachusetts) i njegovu suradnici na više lokacija u Zimbabveu i Južnoafričkoj Republici između 2013. i 2022. godine skupili su primjerke nove vrste magičnih gljiva koju su nazvali Psilocybe ochraceocentra, zbog oker boje u sredini klobuka. Znanstvenici smatraju da obje vrste vjerojatno dijele zajedničkog pretka koji je živio u Africi prije oko 1,5 milijuna godina i proširio u druge dijelove svijeta zajedno s velikim biljojedima. - Obje ove vrste psilocibinskih gljiva vole balegu i iako je nemoguće izravno navesti čimbenike koji su doveli do njihove specijacije i kretanja, sugerirali smo da su mogle prirodno slijediti put biljojeda, proizvođača balege - pojasnio je Alex Bradshaw za New Scientist.