Bizarna sudbina sive tvari genijalnog znanstvenika: Ukrao ga je patolog koji je radio obdukciju. Narezao ga je na 240 komadića

Dijelovi mozga Alberta Einsteina od danas su izloženi u Londonu u sklopu velike izložbe koju organizira Wellcome Collection.

O Einsteinovu mozgu napisano je nekoliko knjiga, među kojima i “Posjedovati genija: Bizarna odiseja Einsteinova mozga” kanadske znanstvene novinarke Carolyn Abraham iz travnja 2004. godine. Albert Einstein preminuo je u Princetonu 18. travnja 1955. godine u 76. godini života.

Dom teorije relativnosti

Njegov sin Hans Albert dao je dozvolu za autopsiju, a patolog Thomas Harvey izdvojio je Einsteinov mozak. Posve iznenađujuće, organ iz kojega je proizašla teorija relativnosti težio je svega 1230 grama, manje od mozga prosječnog muškarca. Ta je činjenica odmah dovela u pitanje koncept da su inteligencija i veličina mozga direktno povezani, što je bila opsesija antropologa 19. i prve polovice 20. stoljeća.

Nakon vaganja i fotografiranja, Harvey je “najvažniju sivu tvar 20. stoljeća” razrezao na 240 komadića te pohranio u formalin. To je nažalost uništilo mogućnosti za moderna istraživanja.

- Moj tata ima Einsteinov mozak - hvalio se idućih dana u školi 11-godišnji sin Thomasa Harveyja, a priča se ubrzo pojavila u novinama. To je, međutim, razbjesnilo Hansa Alberta Einsteina koji se naljutio na patologa Harveyja koji je ubrzo dobio otkaz na Princetonu. Obećao sam Hansu Albertu da ću se brinuti o mozgu njegova oca te ga neću iskorištavati ni izlagati javnosti - priznao je prije svoje smrti 2003. godine Thomas Harvey, koji je odlazeći s Princetona ukrao Einsteinov mozak. Patolog Harvey je staklenku s mozgom genija desetljećima čuvao u svome domu.

Pronađen u kući

Tamo ga je 1978. godine otkrio novinar Steven Levy. Harvey se tada obratio nizu znanstvenika nudeći im “komadiće Einsteinova” mozga za proučavanje.

Naposljetku, tri studije pokazale su da je mozak genijalnog fizičara u usporedbi s prosječnim imao veću gustoću neurona te mnogo veći broj tzv. glija stanica na koje se često gleda kao na siromašne neuronske rođake. Također, obje moždane hemisfere bile su šire nego kod prosječnih ljudi. Od prošle godine dva komadića Einsteinova mozga prvi put su izložena u muzeju u Philadelphiji koji ih je za potrebe izložbe u Londonu posudio Wellcome Collection.