Broj zaraženih opet raste, evo što znamo o sojevima korone koji su pokrenuli novi val

Nadali smo se epidemiološki mirnom ljetu, ali nakon nekoliko nekoliko mjeseci broj zaraženih covidom-19 u Hrvatskoj, ali i u Europi, ponovno naglo raste.

U Hrvatskoj, gdje se u prosjeku manje testira nego u Zapadnoj Europi, broj novozaraženih u tjedan je dana skočio za 70 posto, a hospitaliziranih za oko 35 posto. Znanstvenici upozoravaju da su pokretači šestog pandemijskog vala podvarijante omikrona BA.4 i BA.5. Evo što se zasad zna o tim podvarijantama.

Što su BA.4 i BA.5?

To su podvarijante omikrona koje je u travnju identificirao južnoafrički znanstvenik Tulio De Oliveira. Taj je znanstvenik krajem studenoga 2021. godine otkrio varijantu omikron, odnosno njegovu podvarijantu BA.1, koja se pokazala puno zaraznijom, ali i klinički blažom od varijanti koronavirusa u prethodnim pandemijskim valovima (soj iz Wuhana, alfa i delta). Tijekom proljeća, podvarijantu BA.1 istisnula je još zaraznija podvarijanta BA.2, ali je i ona izazivala blažu kliničku sliku. Neke studije sugeriraju da su BA.4 i BA.5 izdanci podvarijante BA.2, ali i one imaju svoje jedinstvene mutacije.

Jesu li BA.4 i BA.5 opasnije od svojih omikron rođaka?

Podvarijante BA.4 i BA.5 nose mutacije L452R i F486V u proteinu šiljka koronavirusa. Te mutacije virusu mogu pomoći da se lakše pričvrsti za naše stanice te zaobiđe naš imunološki odgovor. Konkretno, mutacija L452R bila je prisutna kod delte, a povezuje se s težim oblikom bolesti nego onim kod podvarijanti BA.1 i BA.2.

Zašto se podvarijante BA.4 i BA.5 šire globalno?

- Čini se da porast BA.4 i BA.5 proizlazi iz sposobnosti tih podvarijanti da zaraze ljude koji su bili imuni na ranije oblike omikrona i drugih varijanti - rekao je za Nature Christian Althaus, računalni epidemiolog sa Sveučilišta u Bernu. Naglašava kako je neizbježan rast tih podvarijanti obzirom na to da većina svijeta izvan Azije čini malo na kontroli SARS-CoV-2.

Naravno, poput ostalih inačica koronavirusa, i BA.4 i BA.5 prestat će se širiti kad dovoljno ljudi bude zaraženo i time stekne imunitet. Na temelju porasta BA.5 u Švicarskoj, gdje je prevalencija BA.4 niska, Althaus procjenjuje da će se oko 15 posto ljudi u toj zemlji zaraziti.

- Ali zemlje će sada vjerojatno imati različite imunološke profile jer se njihove povijesti valova koronavirusa i stope procijepljenosti razlikuju. Moglo bi biti pet posto zaraženih u nekim zemljama i 30 posto u drugim - dodao je Althaus.

Hoće li u novom valu porasti broj hospitalizacija?

Znanstvenici smatraju da će se to vjerojatno razlikovati od zemlje do zemlje.

- Unatoč velikom broju slučajeva, Južnoafrička Republika je imala samo mali porast hospitalizacija i smrtnih slučajeva tijekom vala BA.4 i BA.5 - rekla je za Nature Waasila Jassat, stručnjakinja za javno zdravlje na Nacionalnom institutu za zarazne bolesti u Johannesburgu.

U svakom slučaju, oba vala omikrona (prvi izazvan BA.1 i BA.2, a drugi podvarijantama BA.4. i BA.5) u Južnoafričkoj Republici su prema stopama hospitalizacije i smrtnosti bili mnogo blaži od ubojitog delta vala. No, treba imati na umu da Južnoafrička Republika ima mladu populaciju, mnogo mlađu od one na Zapadu.

Zasad su za nas relevantniji podaci iz Portugala, gdje su se varijante BA.4 i BA.5 počele širiti još u svibnju. Iako ima visoku procijepljenost (čak 87 posto ljudi dobilo je dvije, a 75 posto booster dozu), Portugal se u lipnju suočio s golemim rastom novozaraženih, rastom hospitalizacija i smrtnosti od covida. Ipak, razina hospitalizacija i smrtnosti bila je slična prethodnom omikronskom valu uzrokovanom podvarijantama BA.1 i BA.2.

Koliko su postojeća cjepiva učinkovita?

Postojeća cjepiva napravljena su protiv originalnog soja koronavirusa iz Wuhana i manje su učinkovita protiv svih podvarijanti omikrona. Slično je i imunošću stečenom prebolijevanjem ranijih varijanti koronavirusa, uključujući podvarijante omikrona BA.1 i BA.2.

Nedavno istraživanje američkih znanstvenika iz Beth Israel Deaconess Medical Center i Sveučilišta Harvard objavljeno u New England Journal of Medicine (NEJM) pokazalo je da su razine neutralizirajućih antitijela koje izaziva prethodna infekcija ili cijepljenje, u usporedbi s izvornim koronavirusom, nekoliko su puta niže protiv podvarijanti BA.4 i BA.5.

Međutim, još uvijek se očekuje da će cijepljenje protiv covida-19 pružiti značajnu zaštitu od teških oblika bolesti. Proizvođači cjepiva rade na ažuriranim vakcinama koje bi mogle izazvati jači imunološki odgovor na podvarijante BA.4 i BA.5. Ta bi cjepiva mogla biti dostupna na jesen, ali vjerojatno u ograničenim količinama.

Što nas čeka u budućnosti?

To je pitanje za milijun dolara.

- Nitko ne može reći da su BA.4 i BA.5 konačne varijante. Vrlo je vjerojatno da će se pojaviti dodatne varijante omikrona - rekao je za Nature Kei Sato, virolog sa Sveučilišta u Tokiju.

Epidemiološke studije, poput one koju vodi Waasila Jassat, sugeriraju da su uzastopni valovi covida-19 sve blaži.

- Ali ovaj trend ne treba uzimati zdravo za gotovo - upozorava Sato.

Također, nije jasno kada će se pojaviti sljedeća varijanta. BA.4 i BA.5 pojavili su se u Južnoj Africi samo nekoliko mjeseci nakon BA.1 i BA.2, a taj obrazac se sada ponavlja na Zapadu. No, kako globalni imunitet od ponovljenih cijepljenja i infekcija jača, Christian Althaus očekuje da će se učestalost valova koronavirusa usporiti. Jedna mogućnost je da će u budućnosti SARS-CoV-2 postati poput ostala četiri sezonska koronavirusa, koji obično dosežu vrhunac zimi i u prosjeku se ljudi njima zaraze svake tri godine.

- Ta situacija će nastati kada virus bude cirkulirao prilično slobodno i kada se ljudi zaraze više puta kao djeca, pa će, kad odrastu, zapravo izgraditi prilično solidan imunitet, u svakom slučaju protiv ozbiljnih oblika bolesti. Međutim, proći će dosta vremena prije nego što zaživimo u populaciji u kojoj je većina nas bila višestruko izložena koronavirusu SARS-Cov-2 kao djeca. To je desetljećima daleko, iako to ne znači da ćemo sve to vrijeme biti suočeni s teškim javnozdravstvenim problemima. Ovi problemi će se smanjiti, iako to neće biti pravocrtan put - rekao je za Guardian epidemiolog Mark Woolhouse, profesor na Sveučilištu Edinburgh.