Svemir je 80 milijuna godina stariji nego što smo mislili

Predstavnici Europske svemirske agencije (ESA) jučer su u Parizu predstavili najdetaljniju kartu “najstarijeg svjetla na nebu”, nastalog 380.000 godina nakon Velikog praska (Big Bang).

Spektakularna karta pokazuje kako je svemir oko 80 milijuna godina stariji nego što se dosad smatralo.

- Ovo je divovski skok u našem razumijevanju svemira - izjavio je Jean-Jeaques Dordain, generalni direktor ESA-e.

Nova karta neba, u crvenim i plavim točkicama, rezultat je 15 mjeseci opservacija ESA-ina svemirskog teleskopa Planck.

Potvrda za Plancka

Teleskop, koji je dobio ime po njemačkom nobelovcu Maxu Plancku, ocu kvantne teorije, lansiran je u svibnju 2009. Nazvan je najhladnijom svemirskom letjelicom jer njegovi instrumenti rade na temperaturi tek desetinku stupnja višoj od apsolutne nule (minus 273,15 Celzijevih stupnjeva). Oko 600 milijuna eura vrijedni teleskop istražuje svemirsko pozadinsko zračenje (CMB).

Planckova mapa drevnog svemira najpreciznija je dosad. Nova karta samo je još jedna potvrda teorije prema kojoj je svemir nastao u Velikom prasku, a njegova se starost sada procjenjuje na oko 13,82 milijarde godina, što znači da je 80 milijuna godina stariji nego što se dosad mislilo.

Novi podaci do kojih je došao svemirski teleskop Planck ukazuju i na drukčiji omjer vidljive i tzv. tamne tvari i tamne energije u svemiru. Naime, znanstvenici su ranije spoznali da zvijezde, planeti i galaksije, dakle vidljiva materija, čine svega četiri posto mase svemira dok ostalih 96 posto čine tzv. tamna tvar i tamna energija.

Izazov tamne tvari

Sada se procjenjuje da vidljiva materija čini 4,9 posto svemira, tamna tvar 26,8 posto, a tamna energija 68,3 posto mase i energije svemira. O tome što čini tamnu tvar i tamnu energiju postoji nekoliko teorija, no nijedna nije dokazana. Stoga tamnu tvar i tamnu energija ubrajamo među najveće znanstvene misterije današnjice.