Znanstvenici dosad najbliže stvaranju klonirane bebe

Američki znanstvenici kreirali su ljudske embrionalne matične stanice uz pomoć kloniranja. To bi se postignuće u budućnosti moglo koristiti kao osnova za liječenje niza oboljenja uključujući srčana, dijabetes, ozljede leđne moždine, Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest.

Pomoć milijunima ljudi

“Naše otkriće nudi nove metode stvaranja matičnih stanica kod pacijenata s oštećenim ili disfunkcionalnim tkivima”, izjavio je za Guardian prof. Shoukhrat Mitalipov s Oregon Health and Science Universityja, voditelj studije objavljene u časopisu Cell.

- Takve matične stanice mogu regenerirati i nadomjestiti oštećene stanice i tkiva te ublažiti bolesti koje pogađaju milijune ljudi - dodao je Mitalipov. Njegov tim koristio je metodu kloniranja uz pomoć koje je škotski znanstvenik Ian Wilmut 1996. godine kreirao ovcu Dolly, prvog sisavca klona. Ovca Dolly eutanizirana je 2003. godine, a znanstvenici su u međuvremenu klonirali više od 20 vrsta sisavaca.

Iako je ljudske klonove obećavao i talijanski ginekolog Severino Antinori, a sekta raelijanaca na Božić 2002. godine najavila Evu, prvu kloniranu bebu, to se nije dogodilo. Mitalipov je, pak, naglasio da mu nije cilj napraviti ljudskog klona, nego koristiti kloniranje u terapijske svrhe.

Oponašanje oplodnje

On i njegovi suradnici uzeli su stanicu kože osmomjesečne bebe koja pati od jedne genetske bolesti. Zatim su tu stanicu kože, uz pomoć električnih impulsa, spojili s doniranom i neoplođenom jajnom stanicom kojoj je bila uklonjena jezgra (koja sadrži genetski materijal). Time su oponašali oplodnju. Nakon što je nastali embrij poslije šest dana došao do stadija od 150 stanica (veličine glavice pribadače), znanstvenici su iz njega izolirali embrionalne matične stanice koje su bile genetski potpuno identične bebi.

Kada su 1998. godine znanstvenici Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu prvi put uspjeli izolirati embrionalne matične stanice, mnogi su to proglasili jednim od najvećih medicinskih otkrića u posljednjih 30 godina. Embrionalne matične stanice (EMS) znanstvenici popularno nazivaju “čarobno sjeme” jer imaju sposobnost razviti se u više od 220 različitih tipova stanica, uključujući živčane, mišićne, krvne, srčane, stanice gušterače itd. Stoga one potencijalno imaju veliku iscjeliteljsku moć u liječenju niza bolesti.

Kao izvor za dobivanje EMS-a mogu se koristiti embriji odbačeni nakon umjetne oplodnje ili pobačaja te oni dobiveni kloniranjem. Korejski znanstvenik dr. Hwang Woo- suk 2004. godine rekao je da je uspješno klonirao embrij.

Crkva negoduje

Zatim je 2005. godine iznio da je iz kloniranih embrija izolirao 11 linija matičnih stanica koje genetski pristaju 11 pacijenata. No, pokazalo se da je Hwang lažirao rezultate istraživanja, što je jedan od najvećih skandala u modernoj znanosti.

U međuvremenu, 2007. godine, dr. Shinya Yamanaka sa Sveučilišta Kyoto izolirao je EMS reprogramiravši stanice kože odrasle osobe, za što je 2012. godine nagrađen Nobelovom nagradom za medicinu. Yamanakinim otkrićem uklonjena je glavna etička prepreka u istraživanjima EMS-a kojima su se mnogi protivili zbog uništavanja embrija.

Sada je, pak, postignuće prof. Mitalipova već izazvalo negodovanje Katoličke crkve u Americi.

Tako je bostonski kardinal Sean O’Malley izjavio da je “kloniranje ljudskih embrija nemoralno, čak i kada se koristi u terapijske svrhe”.