CRNE SLUTNJE UGLEDNIH ZNANSTVENIKA 'Pred nama je najveći izazov generacije'

Porast temperature oceana 'najveći je izazov naše generacije' koji mijenja konstituciju morskih vrsta, smanjuje ribolovna područja te počinje širiti bolesti među ljudima, piše u dosad najsadržajnijoj analizi zagrijavanja oceana, o kojoj se u ponedjeljak raspisao The Guardian.

Oceani su već apsorbirali ogromne količine topline zbog povećanja emisija stakleničkih plinova, a to je utjecalo na gotovo sve morske vrste, od mikroba do kitova, kaže izvještaj Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) u čijem je stvaranju sudjelovalo 80 znanstvenika iz 12 država svijeta.

Značajne promjene koje se događaju u oceanima počinju utjecati i na čovjeka. 'Zbog domino efekta mnogi se za čovjeka važni sektori nalaze pod prijetnjom, kao što su ribarski pojasevi, život uz vodu, upravljanje rizikom na obalama, zdravlje i obalni turizam', stoji u izvještaju.

'Ono čemu trenutno svjedočimo nalazi se izvan moći našeg utjecaja. Ukupna slika budućnosti poprilično je crna', kaže Dan Laffoley, jedan od glavnih autora izvještaja. 'Vjerojatno nismo ni svjesni našeg ukupnog utjecaja na oceane. Jednostavno ne cijenimo što oni rade za nas.'

Površinski sloj oceana debljine nekoliko metara ugrijao se za 0,13 stupnjeva Celzijusa od početka 20. stoljeća, a procjenjuje se da će do kraja 21. stoljeća temperatura porasti za još 1-4 stupnja Celzijusa.

Ocean je apsorbirao 90 posto viška topline koju je stvorila čovjekova aktivnost. Da je ista količina topline koju je upila dva kilometra debela površina oceana otišla u atmosferu, površina Zemlje bi se tijekom prošlog stoljeća ugrijala za nevjerojatnih 36 stupnjeva Celzijusa, a ne za jedan stupanj.

U izvještaju se navodi da bi toplija voda mogla otključati milijarde tona smrznutog metana s morskog dna i pustiti ih u atmosferu što bi 'skuhalo' Zemljinu površinu. Globalno zagrijavanje već tjera morske životinjske vrste da mijenjaju svoje ponašanje što dovodi do bježanja životinja ka hladnijim predjelima oko polova. Ribe koje žive na sjevernom Atlantiku, kao što su inćun, haringa i skuša, već sada napuštaju svoja staništa i kreću se sjevernije u želji da pronađu ugodnije mjesto za život.

Kretanje riba uvelike će utjecati i na živote 4,3 milijarde ljudi koji se oslanjaju i na ribu za prehranu. Tako bi u jugoistočnoj Aziji prinos od ribarenja mogao pasti za skoro trećinu do 2050. godine ako se emisije štetnih plinova ne smanje. Osim toga, čovjeku prijete i bolesti koje će se lakše širiti zbog toplijih oceana, kao što su kolera i trovanje hranom uslijed povećanja bakterija u vodi, a treba spomenuti i da će se broj razornih uragana povećati zbog povećanja energije u oceanima i atmosferi.

IUCN-ov izvještaj preporučuje proširenje zaštićenih oceanskih područja te smanjenje emisija stakleničkih plinova.

'Jedini način da očuvamo raznolikost morskog života i zaštitnički kapacitet oceana je da značajnije i brže smanjimo emisije stakleničkih plinova', kaže direktorica IUCN-a.