Đikić: Nove mjere nemaju smisla jer stare djeluju; Šprajc: Ali, zar niste pisali apel protiv starih mjera?!

Dio naših znanstvenika i liječnika je 6. prosinca uputio dramatičan apel javnosti u kojem su zbog tada visokog broja dnevno zaraženih tražili da se "preventivno i bez odgode aktiviraju najoštrije mjere kontrole epidemije koje su u Hrvatskoj politički i ekonomski moguće".

Taj je apel izazvao dosta polemike jer je druga struja znanstvenika tvrdila da će broj zaraženih početi padati i bez ikakvih dodatnih mjera, pozivajući se na visoku prokuženost stanovništva i, evo, stvarno se pokazalo da se broj zaraženih od trenutka objave apela počeo značajno smanjivati bez ikakvog dodatnog postrožavanja mjera, piše RTL.

Jedan od potpisnika tog apela je i jedan od najpoznatijih zagovornika strogih mjera i jedan od naših najpoznatijih znanstvenika u inozemstvu prof.dr. Ivan Đikić s Goethe Sveučilišta u Frankfurtu. On je u utorak gostovao u emisiji RTL Direkt.

Na pitanje voditelja Zorana Šprajca znači li da broj zaraženih pada i bez strogih mjera, Đikić je rekao kako se s takvim ocjenama apsolutno ne slaže.

- Apsolutno se ne mogu složiti, jer upravo zbog mjera koje smo donijeli prije dva-tri tjedna, a te smo svi mi tražili, pogotovo članovi Znanstvenog savjeta, tu se misli na zatvaranje noćnih klubova, restorana, caffe barova, smanjivanje broja okupljanja, gustoće u javnom transportu, zatvaranje škola i najvažnije, jasne komunikacije prema građanima. Na temelju tih mjera su ovi rezultati izrazito pozitivni i imamo značajan pad broja zaraženih. Mi smo uvijek tražili pravilne, pravodobne mjere, jer na temelju podataka koje smo imali početkom 12. mjeseca, a to je bilo 4000 ljudi koji su dnevno u prosjeku zaraživani, da će nam u 12. mjesecu će nam broj umrlih biti 2000, samo u jednom mjesecu. Na temelju tih podataka su svi znanstvenici govorili vladi potrebne su ozbiljne, stroge i pravodobne mjere - rekao je Đikić.

Dodao je kako mjere koje sada imamo evidentno djeluju. Ipak, prema njima je kritičan.

- Ono što gledate danas i o čemu govorite, propusnicama i sprečavanja prolaska građana iz jedne županije u drugu, to su klasične mjere potpunog lockdowna, to smo već imali. Vlada je to pokušavala izbjeći, a sada to uvodi, kad meni nije apsolutno jasno zašto, ne vidim nijedan znanstveni razlog da se te mjere uvode večeras, kada imamo tako značajan pad novozaraženih. O tome možemo govoriti, kada se mjere uvode i na temelju kojih brojeva - rekao je za RTL.

Šprajc mu je zatim spomenuo tezu člana Znanstvenog savjeta Vlade, molekularnog biologa Gordana Lauca, koji kaže da ove mjere koje su sada na snazi i ovaj rezultat nisu rezultat ovih mjera jer za to treba tri do četiri tjedna, a broj je počeo padati nakon dva tjedna, što se onda može pripisati samo mjerama donesenima 22. studenoga, koje tada još nisu uključivale zatvaranje kafića, restorana, teretana, do čega je došlo 28. studenoga.

- To je točno, unutar dva do tri tjedna prave mjere će vam donijeti rezultate, to je znanstveno potvrđeno, vjerujem da vam podaci govore što je većina znanstvenika govorila. Ne želim ulaziti u rasprave s pojedincima. Pojedinci imaju odgovornost za svoje riječi, ali stvarno tvrdim da prave mjere..., rekao je Đikić, ali Šprajc ga je tu prekinuo sa sljedećim potpitanjem:

- Vi ste zadovoljni mjerama od 28. studenog? A 6. prosinca ste govorili da su potrebne jače mjere.

Đikić mu je odgovorio.

- Uvijek smo govorili da treba pratiti rezultate. Prema brojevima koje smo imali, tvrdimo i dalje, potrebno je unaprijediti komunikaciju s građanima, jer do tada smo vidjeli da se mjere mijenjaju od dana do dana, nisu bile jasne i transparentne, nismo imali točne brojeve ni oboljelih, ni zaraženih, testiranja su bila katastrofalna. I danas imate brojeve koji još uvijek ne daju povjerenje i vjerodostojnost. To je bio jedan cijeli paket razmišljanja znanstvenika širom svijeta i onih u Hrvatskoj koji su željeli na kvalitetan i dobar način uputiti vladu kako da kontrolira ovu vrlo opasnu epidemiju.

Na pitanje slaže li se da su dosadašnje mjere dovoljne i da propusnice nisu bile potrebne, Đikić je odgovorio potvrdno.

- To sam i rekao, ove mjere djeluju i uopće ne razumijem zašto ove propusnice koje su tako stihijski i relativno nepravedno prema dijelu građana uvedene, nemamo nikakve podatke zašto se uvode. Recite mi vi kao novinar, kazao je Đikić.

- I ja se čudim, rade hoteli, svi svuda mogu, ali moraju iskemijati kako, komentirao je Šprajc.

- To je potpuno nelogično i neznanstveno i čini mi se da je Stožer u ovom slučaju potpuno izgubio znanstveni i stručni kompas. Ovdje su drugi razlozi zašto se te mjere uvode, ne radi prevencije, ne radi potrebe da se građani zatvore...Tu je velik upliv politike, mjere su najavljene prije pet dana, a danas kad se uvode, brojevi su na polovici onoga što smo imali prije tjedan ili dva i tu je očigledan utjecaj politike. Stožer je trebao biti dovoljno snažan da sa stručnog stanovišta kaže da li je doista potrebno uvoditi ovako stroge mjere koje smo do sada izbjegavali, a sad ih uvodimo kada nam druge mjere djeluju. Nije logično, tvrdi Đikić.

Rekao je i da se već dva mjeseca govori o dvojbenoj statistici novozaraženih, s obzirom da se u ukipne dnevne brojke ne ubrajaju pozitivni antigenski testovi.

- Vidite da 30 do 50 posto svih pozitivnih su antigenski, a 50-60 posto su genetski koji se jedini uvode u službenu evidenciju zaraženih. Broj je značajno veći. Postavlja se pitanje radi li se to namjerno ili ne. Sve te antigenske testove možemo potvrditi PCR genetskom metodom, kao što se to radi u Njemačkoj, kazao je Đikić.

Šprajc je na to konstatirao da u Stožeru svakodnevno govore da nije Hrvatska jedina koja tako radi, da je to princip u cijeloj Europi.

- Kao i vi novinari, ja znam da to nije točno. Antigeni testovi se mogu potvrditi genetskim testovima i uvoditi se u službeni registar, jer nije važna statistika za EU, nama je važna točna evidencija u Hrvatskoj, da na temelju toga možemo uvoditi strože ili popuštati mjere. To je ono što su znanstvenici htjeli reći, moramo imati parametre, brojeve kojima možemo vjerovati i donositi mjere. To je pokazatelj da se više gleda prema politici, kako će Hrvatska stajati na statističkoj tablici u EU, a manje se gleda kako možemo građanima dati pravu informaciju, koliko nas je zaraženo, koliko oboljelo i kako možemo spriječiti spiralu smrtnosti koja nam od 10. mjeseca raste..., rekao je Đikić.