Nanomašine sazdane od DNK, koje su u stanju vršiti računalne logičke operacije, po prvi puta su uspješno ubačene u živo biće.
Sićušna DNK računala - kojima su znanstvenici dali nadimak ‘origami roboti’ jer se presavijaju i rastvaraju prilikom rada - putovala su kroz tijelo žohara i interaktirala jedna s drugima, kao i sa stanicama insekta. Kada se rastvore, otpuštaju lijekove koji su spremljeni u njihove ‘džepove.’
- DNK nanoroboti mogli bi potencijalno vršiti složene programe koje bi se moglo koristiti za dijagnozu i liječenje bolesti s nikad prije viđenom sofisticiranošću, rekao je Daniel Levner, bioinženjer na institutu Wyss Harvardskog sveučilišta.
RIJEŠENA ZADNJA ZAGONETKA GENETSKIH RAČUNALA Mijenjat će naše stanice, zaustaviti viruse, liječiti rak...
Levner i njegove kolege sa Sveučilišta Bar Ilan u Izraelu izgradili su nanorobote koristeći vezna svojstva DNK. Kada DNK dođe u dodir s određenom vrstom proteina, rasplete se u dvije niti. Razvijajući specifične nizove DNK, može se postići da se niti raspletu kada dođu u kontakt sa specifičnim molekulama - na primjer onima na bolesnoj stanici. Kada se DNK rasplete, otpušta lijek koji je bio ‘zamotan’ u DNK.
Tim znanstvenika, koristeći taj princip, unio je različite vrste nanorobota u žohare. Kako su svi nanoboti označeni različitim florescentim bojama, znanstvenici su mogli detaljno proučavati interakciju robota i potvrditi gdje su otpuštani lijekovi. Tim tvrdi kako je preciznost dostave lijeka i kontrole nanorobota usporediva s računalnim sustavom.
- Ovo je prvi put da je biološka terapija funkcionirala na isti način kao i računalni procesor, rekao je sudionik u istraživanju Ido Bachelet, s Instituta za nanotehnologiju i napredne materijale Sveučilišta Bar Ilan.
- Za razliku od elektroničkih uređaja, koji su prikladni za naše satove, automobile ili telefone, možemo koristiti ovakve robote u sferama života, poput ovog slučaja u živom žoharu, rekao je Angel Goni Morena s Nacionalnog centra za biotehnologiju u Madridu.
- Ovo nam širom otvara vrata za primjene u zdravstvu i zaštiti okolioša, rekao je Morena.
- Što je veći broj robota prisutan u organizmu, to odluke i akcije mogu biti kompleksnije. Ako dosegnete određeni prag sposobnosti, možete izvesti bilo kakvu računalnu radnju. U našem istraživanju smo prešlo taj prag, rekao je Bachelet.
Znanstvenici tvrde kako bi trebalo biti moguće pojačati računalnu snagu unutar žohara i postići iste rezultate poput 8-bitnog računala, usporedive s Commodoreom 64 ili Atarijem 800 iz 1980.-ih godina.
Najočiglednija primjena ovakve metode bila bi za ciljano liječenje tumora, gdje se traži izrazita preciznost kako bi se toksični lijekovi otpustili samo u stanicama raka. Na taj način bi se eliminirale sve negativne nuspojave kemoterapije, a liječenje bi moglo biti precizno definirano za specifičnu vrstu tumora.
Preliminarna testiranja na ljudima mogla bi početi već unutar pet godina.