NOVA ISTRAŽIVANJA

Dogodit će se ranije nego što se mislilo: Struja Atlantskog oceana mogla bi kolabirati, posljedice će biti zastrašujuće!

Sjeverni Atlantik

 Nasa Earth/zuma Press/profimedia/Nasa Earth/zuma Press/profimedia
U nekim dijelovima Europe temperature bi mogle pasti i do 30 Celzijevih stupnjeva tijekom jednog stoljeća, otkriva studija

Glavni sustav struja Atlantskog oceana koji utječe na vrijeme diljem svijeta mogao bi se urušiti već krajem 2030-ih, sugeriraju znanstvenici u novoj studiji, što bi bila katastrofa planetarnih razmjera koja bi promijenila vrijeme i klimu. Nekoliko istraživanja posljednjih godina sugeriralo je da bi ključni sustav struja - Atlantic Meridional Turning Circulation (AMOC) - mogao biti na putu prema kolapsu, oslabljen zatopljenjem oceana i poremećajem slanosti uzrokovanih klimatskim promjenama kao posljedica djelovanja čovjeka.

Novo istraživanje, koje je u tijeku recenzije i još nije objavljeno u znanstvenom časopisu, koristi najsuvremeniji model za procjenu kad bi se mogao srušiti AMOC, sugerirajući da bi se gašenje moglo dogoditi između 2037. i 2064. godine. Ovo istraživanje sugerira da je vjerojatnije da će do propasti doći do 2050. godine.

"Ovo je stvarno zabrinjavajuće", rekao je René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta Utrecht u Nizozemskoj i koautor studije.

"Sve negativne nuspojave antropogenih klimatskih promjena nastavit će se, što uključuje nove toplinske valove, više suša, više poplava. Ako uz to imate i kolaps AMOC-a... Klima će se još više uništiti", izjavio je van Westen za CNN.

Poput pokretne trake, AMOC izvlači toplu površinsku vodu s južne hemisfere te tropskih krajeva i distribuira je u hladni sjeverni Atlantik. Hladnija, slanija voda tad tone i teče prema jugu. Taj mehanizam štiti dijelove južne hemisfere od pregrijavanja i dijelove sjeverne hemisfere od nepodnošljive hladnoće, dok distribuira hranjive tvari koje održavaju život u morskim ekosustavima. Kolaps AMOC-a učinio bi dijelove svijeta neprepoznatljivima.

U desetljećima nakon tog kolapsa, arktički led počeo bi puzati prema jugu, a nakon 100 godina proširio bi se sve do južne obale Engleske. Prosječna temperatura u Europi bi pala, kao i u Sjevernoj Americi, uključujući dijelove SAD-a. Amazonska prašuma doživjela bi potpuni preokret u svojim godišnjim dobima - trenutna sušna sezona postala bi kišni mjeseci i obrnuto. Učinci kolapsa AMOC-a mogli bi biti katastrofalni. U nekim dijelovima Europe temperature bi mogle pasti i do 30 Celzijevih stupnjeva tijekom jednog stoljeća, otkriva studija, što bi dovelo do potpuno drugačije klime tijekom samo desetljeća ili dva.

image

Poplave u Njemačkoj (arhivska fotografija)

Fabian Kleer/imago Sportfotodienst/profimedia/Fabian Kleer/imago Sportfotodienst/profimedia

"Kolaps AMOC-a stvarno je velika opasnost i trebali bismo učiniti sve što možemo da ga izbjegnemo", rekao je Stefan Rahmstorf, oceanograf sa Sveučilišta Potsdam u Njemačkoj, koji nije bio uključen u najnovije istraživanje.

Kako bi došli do ovog zastrašujućeg zaključka, znanstvenici iz Utrechta koristili su se najsuvremenijim modelima i prvi put identificirali područje južnog Atlantskog oceana kao optimalno mjesto za praćenje promjena u cirkulaciji i korištenje podataka promatranja. Proučili su temperature i slanost oceana kako bi potvrdili prethodna predviđanja o tome kad bi AMOC mogao doći do svoje kritične točke. Naglasak u istraživanju oceana o mogućem vremenu kolapsa je relativno nov razvoj, rekao je Rahmstorf, što također govori o tome koliko je daleko napredovalo razumijevanje znanstvenika o slabljenju AMOC-a.

"Do prije nekoliko godina raspravljali smo o tome hoće li se to uopće dogoditi, kao o nekoj vrsti rizika niske vjerojatnosti s velikim učinkom. Sad izgleda puno vjerojatnije, nego prije samo nekoliko godina, da će se to dogoditi", izjavio je Rahmstorf za CNN. Dodao je kako se prije pet ili više godina složio da je kolaps AMOC-a u ovom stoljeću malo vjerojatan, iako je čak i rizik od 10 posto i dalje neprihvatljivo visok "za katastrofalan utjecaj takve veličine".

"Sad postoji pet radova koji u osnovi sugeriraju da bi se to moglo dogoditi u ovom stoljeću ili čak prije sredine stoljeća. Moja opća procjena je da je rizik da prijeđemo prijelomnu točku u ovom stoljeću vjerojatno čak i veći od 50 posto", zaključio je Rahmstorf.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. kolovoz 2024 06:29