Europski znanstvenici godinama su ignorirali upozorenja iz Afrike: ‘Naša razina imuniteta je gotovo nula‘

Prvi slučaj majmunskih boginja zabilježen je 7. svibnja u Velikoj Britaniji kod osobe koja je boravila u Nigeriji, no znanstvenici su sve više uvjereni da se bolest "ispod radara" Europom širila i ranije.

- Iako se svakodnevno javljaju novi pacijenti, istraživanja ranijih slučajeva pokazuju da je epidemija u našim krajevima zasigurno bila u tijeku već sredinom travnja – rekao je dr. Hans Kluge, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu.

Kako su slučajevi majmunskih boginja u Europi dosad bili rijetki, mali broj znanstvenika na Zapadu bavio se tom bolešću koja je endemska u središnjoj i zapadnoj Africi gdje ljudi uglavnom obolijevaju nakon kontakta sa zaraženom životinjom. No, afrički znanstvenici već godinama upozoravaju kako se svake godine bilježi sve veći broj pacijenata zaraženih majmunskim boginjama. U Demokratskoj Republici Kongo, gdje su 1972. godine zabilježeni prvi slučajevi majmunskih boginja kod ljudi, 2018. godine prijavljeno je 2800 sumnjivih slučajeva, 2019. godine 3800, a 2020. godine 6300, uključujući 229 sa smrtnim ishodom.

Jedan od razloga širenja povezuje se slabljenjem kolektivnog imuniteta koje je pružalo masovno cijepljenje protiv velikih boginja, slične, ali puno zaraznije i smrtonosnije bolesti od majmunskih boginja. Zahvaljujući višedesetljetnom programu masovnog cijepljenja protiv velikih boginja Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tu je bolest 1980. godine proglasila iskorijenjenom. Kako je cjepivo protiv velikih boginja učinkovito i protiv majmunskih boginja, dugo je pružalo zaštitu stanovništvu zemalja središnje i zapadne Afrike.

- Ova epidemija je zaista čekala da počne - rekao je za Guardian dr. Romulus Breban s Instituta Pasteur u Parizu. Matematičko modeliranje koje su proveli Breban i njegov tim 2020. godine pokazalo je da je u Demokratskoj Republici Kongo, kolektivni ili imunitet "krda" kod majmunskih boginja pao sa 85 posto ranih 1980-ih na 60 posto u 2012. godini. "S padom imuniteta, majmunske boginje su predstavljaju sve veću prijetnja zdravstvenoj sigurnosti", napisao je Breban u rujnu 2020. godine u mjesečnom biltenu WHO-a.

- Naša razina imuniteta je gotovo nula. Ljudi u dobi od 50 i više godina vjerojatno će biti imuni, ali mi ostali ne. Stoga smo vrlo, vrlo osjetljivi – upozorio je Breban prije nekoliko dana.

Slično misli i nigerijski virolog dr. Oyewale Tomori koji upozorava kako je u Nigeriji od 2017. godine prijavljeno više od 500 slučajeva majmunskih boginja, uključujući nekoliko smrtnih slučajeva.

- Stvarni broj zaraženih i umrlih mogao bi biti veći, s obzirom na ograničeni nadzor širenja virusa u ruralnim područjima. Što više vremena prolazi od cijepljenja protiv velikih boginja, veća je vjerojatnost da će se početi širiti majmunske boginje - rekao Oyewale Tomori za američki CBC.

Znanstvenici upozoravaju da s obzirom na razvijeni avionski promet, putnik iz neke zemlje, gdje se majmunske boginje endemska bolest, kao što su Nigerija, Kamerun ili Kongo, za manje od 24 sata može prenijeti zarazu bilo gdje u svijetu. Upravo to se i dogodilo: prvi analizirani genom majmunskih boginja izoliranih kod pacijenta u Portugalu objavljen 19. svibnja pokazao je da je soj virusa koji se sada širi najviše nalikuje onome koji su putnici iz Nigerije 2018. i 2019. godine prenijeli u Singapur, Izrael i Veliku Britaniju. Inače, soj virusa majmunskih boginja iz Nigerije je blag i rijetko smrtonosan za razliku od soja iz Konga čija smrtnost može biti i 10 posto.

No, prije nekoliko dana dr. Richard Neher, bioinformatičar na Sveučilištu u Bazelu na Twitteru je podijelio "genomsku epidemiologiju" virusa majmunskih boginja koja pokazuje kako se virus promijenio od 1958. godine, kad je prvi put detektiran na laboratorijskim majmunima u Danskoj, do 2022. godine. Inače, virus majmunskih boginja pripada obitelji Poxviridae koji su DNK virusi. " Ti virusi imaju niske stope evolucije od oko jedne mutacije po genomu godišnje. Sekvencije majmunskih boginja povezane s nedavnom epidemijom, međutim, razlikuju se za oko 40 mutacija od virusa sekvenciranih prije četiri godine. Stopa mutacije porasla je 10-20 puta i sada je oko jedne promjene na mjesec", napisao je na Neher na Twitteru. Smatra da je velika većina tih mutacija beznačajna ili štetna za virus, ali može pomoći razumijevanju kako se on širi.