Jedan od najljepših mediteranskih otoka Santorini i dalje opasno podrhtava. Nakon što je otok u srijedu pogodio potres magnitude 5,4, zabilježena je serija potresa magnitude oko 5,0. Posljednji od njih, magnitude 5,1 zabilježen je jutros oko 10 prema srednjoeuropskom vremenu. Dok se otok poznat po bijelim kućama na visokim liticama zlokobno trese, tisuće ljudi uspaničeno bježe. U posljednjih tjedan dana Santorini je napustilo 11.000 turista i lokalnih stanovnika.
Santorini je smješten u južnom Egejskom moru, 200 km jugoistočno od grčkog kopna, a pripada skupini Ciklada. Otok, koji je praktički kaldera (geološki oblik koji stvara vulkan kada se uruši sam u sebe), današnji izgled duguje erupciji vulkana. Naime, Santorini je mjesto jedne od najvećih zabilježenih erupcija u ljudskoj povijesti, tzv. minojske erupcije. Ta se erupcija dogodila približno 1600. prije Krista kada je na Kreti cvjetala minojska civilizacija. U prošlosti nazivan, Kallístē (najljepši), Strongýlē (okrugli) i Tera, otok se od 13. stoljeća naziva Santorini prema crkvi Sv. Irene.
Nije sada prvi put da ljudi bježe sa Santorinija. Dana 9. srpnja 1956. godine dogodio se potres magnitude 7,8 s epicentrom na obližnjem otoku Amorgosu, najsnažniji potres koji je pogodio Grčku u 20. stoljeću. No, 12 minuta kasnije dogodio se potres magnitude 7,2 s epicentrom u blizini Santorinija koji je izazvao tsunami visine 30 metara. Kombinirani učinak potresa i tsunamija odnio je živote 53 osobe dok je stotinjak ranjeno.
ČITAJTE VIŠE U tren oka nestala je jedna od najslavnijih plaža na svijetu!
- Sjećam se da su se naš pas i ptica čudno ponašali. Zatim se dogodio potres. Kuća se otvorila prije nego što se ponovno zatvorila. Kroz pukotinu na krovu mogao sam vidjeti nebo – ispričala je za BBC Eirini Mindrinou (83).
Santorini je u to doba bio malo i mirno ribarsko mjesto, no mnogi od stanovnika su pobjegli. U međuvremenu Santorini je izgrađen u jednu od najpoželjnijih turističkih destinacija na Mediteranu: prošle godine posjetilo ga je 3,4 milijuna ljudi. Turizam na Santoriniju osigurava 2,5 posto grčkog BDP-a, otprilike 5,9 milijardi eura.
No, čini se da se sadašnja seizmička aktivnost na otoku razlikuje od one iz 1956. godine. Suptilni potresi započeli su u lipnju 2024. godine da bi se početkom ove godine pretvorili u pravu seizmičku oluju. Krajem siječnja došlo je do porasta magnitude i učestalosti potresa: a posljednjih dana bilo ih je gotovo tisuću dnevno. Ukratko, Santorini se suočava s pravim rojem potresa, a znanstvenici ne znaju hoće li to dovesti do postupnog smirivanja uzdrhtalog tla ili katastrofalnog „megapotresa”.
PROČITAJTE VIŠE ‘Dva scenarija su moguća‘
„ Mnogi moji kolege se možda s pravom ustručavaju reći radi li se o vulkanskim ili tektonskim potresima jer nisu još sigurni. No možemo li uopće okarakterizirati potrese koji su toliko blizu aktivnog vulkana a u isto vrijeme na rubu tektonskih ploča, samo tektonskim ili samo vulkanskim? Neki će reći da se ne radi o vulkanskim potresima jer su sjeveroistočno od otoka Santorini i danima su njihove lokacije postupno migrirale dalje prema sjeveroistoku. No sa sigurnošću možemo reći jedino da se ne radi o klasičnom tektonskom potresu i nizu naknadnih potresa. Umjesto toga, radi se o roju potresa kod kojim prostorno vremenska povezanost nije trivijalna, naime nema glavnog potresa nakon kojeg slijede naknadni potresi, nego se radi o nizovima manjih potresa sličnih magnituda”, napisao je na Facebooku dr. Hrvoje Tkalčić, redoviti profesor i voditelj Geofizičkoga odsjeka na Australskom nacionalnom sveučilištu (ANU) u Canberri.
„Što je uzrok rojeva potresa? Roj može inicirati pojačana vulkanska aktivnost i gibanje magme kroz unutrašnjost Zemlje, a to inicira potrese i učestalo podrhtavanje tla. Međutim, zbog pojačane vulkanske aktivnosti, moguće je da voda i plinovi reagiraju s postojećim rasjedima na način da svako malo dođe do popuštanja napetosti i naglog gibanja dvije stijenske mase duž rasjeda”, dodao je Tkalčić.
Opisao je svoje iskustvo iz doktorandskih dana u Kaliforniji kada sličan roj, koji je počeo kasne 1997. godine u području Long Valley kaldere na Sierra Nevadi i potrajao do prvih mjeseci 1998. godine, nije doveo do erupcije. „Uz roj potresa, bila je zabilježena putem satelita i inflacija tj. nadutost područja kaldere te emisija ugljičnog dioksida. I tada su neki očekivali erupciju, ali ona se na koncu nije dogodila. Mi smo u radu objavljenom u časopisu Science (2000) pokazali da se kod nekih od tih potresa radilo o tekućinama i plinovima pod visokim tlakom koji su uzrokovali otvaranje i zatvaranje stijenskih pukotina”, napisao je Tkalčić.
Upozorava da su u sadašnjoj neizvjesnosti najveći problem neadekvatna gradnja.
„Nažalost, gradilo se na Santoriniju svakako, u žurbi, bespravno, na liticama kaldere, ne poštujući protupotresne kodove za gradnju, čast iznimkama (zvuči poznato?). Pitanje je da li se uopće nešto i trebalo graditi na tom mjestu. Za nadati se da sada neće doći do većeg potresa (a pogotovo ne erupcije vulkana) te da će ova krizna situacija potaknuti ljude na razmišljanje i renovacije tamo gdje imaju smisla. Isto tako, za nadati se da će uskoro slijediti više informacija o uzroku i prirodi roja potresa”, zaključio je Tkalčić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....