HRVATICA TRAGA KAKO ZAUSTAVITI COVID-19 'Situacija je ozbiljna i neće sve biti gotovo za dva mjeseca. No ne treba paničariti. Slušajmo stručnjake!'

Slušajte preporuke stručnjaka i nemojte paničariti. Bitno je poštivati mjere fizičkog distanciranja, no u ovim teškim trenucima važno je i da ljudi ostanu društveno povezani, poručuje hrvatska znanstvenica dr. Petra Klepac, docentica na glasovitoj Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM).

Od samog početka izbijanja nove bolesti Covida-19 u Wuhanu, Petra Klepac bavi se modeliranjem koronavirusa i česta je sugovornica novinara iz uglednih britanskih medija, pa je tako prije nekoliko dana objavila zapaženu kolumnu u britanskom Guardianu.

- Kad se pojavio koronavirus u Wuhanu, pitanje je bilo koliko brzo se bolest širi. Tamo je bila poveznica s tržnicom Huanan, i mislilo se da se radi o zoonozi. No vrlo brzo se pokazalo da se bolest uspješno širi među ljudima, pa je trebalo odrediti parametre širenja. Sada se bavimo procjenom kapaciteta javnog zdravstva, primjerice, kolika će biti potreba za krevetima na intenzivnoj njezi - kaže mi u telefonskom razgovoru Petra Klepac.

Rođena je u Zagrebu, gdje je 1996. godine završila MIOC, 2001. diplomirala biologiju i ekologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), a zatim 2007. godine doktorirala na Massachusetts Institute of Technology (MIT). Te 2007. godine upoznala sam Petru Klepac kao dobitnicu prestižne stipendije “Za žene u znanosti” kompanije L’Oreal i UNESCO-a te o njoj pisala u Jutarnjem listu.

- Moj doktorat bio je iz biološke oceanografije, a bavila sam se bolestima morskih sisavaca. Modeli širenja bolesti slični su i kod životinja i kod ljudi. Stoga sam se tijekom postdoktorata prebacila na ljudske bolesti - prisjetila je Petra Klepac.

Od 2007. do 2009. godine bila je na postdoktoratu na Penn State Universityju, a zatim na Princetonu i Cambridgeu. Od 2018. godine docentica je na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu.

- Mi znanstvenici često se selimo, pravi smo nomadi - kaže u šali dok nastavljamo razgovor o pandemiji Covida-19.

Rođak SARS-a

- U idealnom svijetu, rana detekcija i brza reakcija omogućuju da se širenje zarazne bolesti zaustavi prije nego što se ona proširi i postane epidemija. Suzbijanje širenja obično uključuje izoliranje i testiranje osoba za koje se sumnja da su zaražene, ulaženje u trag osobama koje su s njima bile u kontaktu te njihovo stavljanje u karantenu u slučaju da su se zarazile. Što su testiranje i pronalaženje kontakata temeljitiji, to su bolji izgledi da će se širenje bolesti ograničiti - pojasnila je dr. Klepac.

Zatim je pojasnila zašto je novi koronavirus teško detektirati.

- SARS-CoV-2 rođak je virusa koji je prouzročio epidemiju SARS-a 2003. godine. U slučaju SARS-a simptomi su bili dobar pokazatelj je li netko zaražen ili ne. Stoga ste lako mogli prepoznati slučajeve i izolirati ih. Te osobe nisu uspjele proširiti zarazu, a pratili ste njihove kontakte. I to funkcioniralo pa se bolest nije proširila kao Covid. Slično je bilo i kod velikih boginja: osobe nisu bile zarazne prije nego što su pokazivale simptome. Stoga ste mogli izolirati kontakte. Kod velikih boginja smo imali i cjepivo, zahvaljujući čemu je ta bolest na kraju iskorijenjena - ispričala je Petra Klepac.

No detektirati Covid-19 mnogo je teže jer bolest može prenijeti osoba koja ne prikazuje nikakve očite simptome.

- Jedna od naših prvih analiza pokazala je da pregledi u zračnim lukama, gdje se putnicima mjerila temperatura, nisu učinkovita metoda za detekciju Covida-19. Ako osobe ne pokazuju simptome, nemoguće je pronaći zaražene, osim ako se ne primjene laboratorijski testovi. To znači da se bolest puno lakše može ukorijeniti u novim lokacijama. U situaciji smo koja je puno, puno ozbiljnija od sezonske gripe. Treba imati na umu da se SARS-CoV-2 dvostruko brže širi od virusa gripe, a smrtnost je barem deset puta veća nego kod gripe. I ta smrtnost je koncentrirana kod ljudi iznad 65 ili 70 godina, pogotovo kod onih koji već imaju zdravstvene probleme - rekla je dr. Klepac.

Ističe kako je Kina svijetu pomogla tako što je usporila širenje bolesti te ostalim zemljama dala vremena da se pripreme. No nisu sve zemlje to iskoristile, što vidimo na primjeru Irana, ali i Italije, u kojoj je sada broj umrlih veći nego u višestruko mnogoljudnijoj Kini.

- Dobar pokazatelj problema je bila činjenica da su Italija i Iran otkrili Covid-19 u svojoj populaciji tek kad su se pojavili prvi smrtni slučajevi, što je bilo puno, puno prekasno. Ako su prvi znaci Covida u nekoj zemlji smrtni slučajevi, to znači da vam se bolest širi nekontrolirano već dva-tri tjedna. Dakle, čim se saznalo da Italija i Iran imaju smrtne slučajeve, pretpostavljalo se da te zemlje imaju veliki broj zaraženih - govori dr. Klepac.

Kako u Zagrebu žive njezini roditelji i rodbina, budno prati situaciju u našoj zemlji.

- Hrvatska je reagirala vrlo rano i brzo pa mislim da je time usporila širenje zaraze. Mjere koje je primijenila definitivno usporavaju širenje zaraze. Ako se sada u Hrvatskoj poveća kapacitet testiranja i vidimo koji su to lanci širenja bolesti, može se znatno usporiti širenje bolesti. Hrvatska je mala zemlja pa u nekim situacijama može puno bolje reagirati nego velike zemlje. Mi imamo šansu: dovoljno smo rano reagirali i nismo čekali da se pojave stotine slučajeva. Sad je bitno naći neku održivu strategiju, jer novi koronavirus će biti dosta dugo u populaciji - istaknula je Petra Klepac.

Uspjeh Azije

Upitala sam je jesu li naše nade da će nam toplo vrijeme biti saveznik u borbi s koronavirusom neutemeljene.

- To se još ne zna. Postoje neki podaci iz Kine koji ukazuju da se bolest sporije širi u toplijim krajevima te goleme zemlje. No podaci iz Singapura pokazuju kako se virus uspješno širi u toplim i vlažnim krajevima. No mi još ne znamo te meteorološke korelacije i održivost virusa u različitim klimatskim uvjetima. Ipak, postoje indikacije da će se brzina širenja virusa smanjiti. No nije jako vjerojatno da će nestati jer ima toliko puno ljudi koji su osjetljivi na SARS-CoV-2. Stoga će on i dalje moći cirkulirati, ali smanjenom brzinom - rekla je dr. Klepac.

Osvrnula se na azijske zemlje koje su uspješno obuzdale širenje Covida.

- Kina je pokazala svijetu da mjere koje je primijenila funkcioniraju. I Tajvan i Singapur dobro su reagirali. Južna Koreja je imala drugi pristup: oni su radili mnogo testiranja, intenzivno su slijedili kontakte te su suzbili epidemiju na drugi način. No ako maknete sve te mjere, bolest će se opet početi eksponencijalno širiti jer je veliki dio populacije i dalje osjetljiv na koronavirus. Primjerice, smatra se da je u Wuhanu, koji je imao najveću epidemiju Covida-19, samo pet do 10 posto steklo imunitet - ustvrdila je Petra Klepac.

Anne Koerber, BBC

Naša sugovornica naglašava kako je sad veliko pitanje što se može dugoročno napraviti kako bi čovječanstvo svladalo novi koronavirus.

- Potrebne mjere su drastične i imaju goleme ekonomske posljedice. Nije svima lako raditi od kuće, niti to svi mogu, već sada je puno ljudi ekonomski oštećeno, a u budućnosti će biti još i više. No, drastičnim mjerama pokušavamo dobiti dovoljno vremena dok se nađu terapije. To će prvo će biti antivirusne terapije, a cjepivo u budućnosti, za 12 do 18 mjeseci. U međuvremenu, određene antivirusne terapije čine se vrlo obećavajućima, i to bi moglo smanjiti širenje bolesti. Antivirusni lijekovi rade uglavnom na principu da se smanji vrijeme tijekom kojeg ste zarazni. Ako ste kraće vrijeme zarazni, onda se smanjuje i vjerojatnost da nekoga drugog zarazite, što dodatno može usporiti širenje bolesti - rekla je dr. Klepac.

Osvrnula se i na kontroverznu strategiju britanskog premijera Borisa Johnsona, koji je prije desetak dana najavio da Velika Britanija neće poduzimati drastične mjere usporavanja širenja Covida, nego će dozvoliti da se u što kraćem vremenu što više mlađih ljudi zarazi koronavirusom te da se tako stekne “imunitet krda”. Da bi se u slučaju koronavirusa postigao imunitet krda, oko 60 posto stanovnika Otoka moralo bi se razboljeti i postati imuno na SARS-Cov-2. Drugim riječima, za postizanje imuniteta krda, oko 40 milijuna Britanaca moralo bi oboljeti od Covida. No problem je to što će i mnogi od tih ljudi umrijeti: ako uzmemo da bi stopa smrtnosti u toj populaciji bila jedan posto, idućih mjeseci u Velikoj Britaniji umrlo bi oko 400.000 ljudi.

- Johnsonov istup izazvao je veliku konfuziju, jer to je bilo vrlo različito od onoga što je bio vladin akcijski plan koji je bio objavljen 3. ožujka. Taj plan uključivao je i zatvaranje škola u slučaju potrebe, socijalno distanciranje i cijeli set mjera, ovisno o tome u kojem smo stadiju epidemije. Johnsonov istup mnoge je šokirao, ali i potaknuo znanstvenike da se uključe kako bi preko medija pružili jasnu sliku ljudima što kao pojedinci mogu napraviti da bi usporili širenje. Protekli je tjedan bio buran: već u ponedjeljak su donesene mjere socijalnog distanciranja, u srijedu su zatvorene škole, a vjerojatno slijedi niz mjera i intervencija koje su već poduzele članice EU - rekla je dr. Klepac. Poput mnogih znanstvenika u Velikoj Britaniji, i ona radi od kuće.

Dijete na putu

- Svi epidemiolozi u Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu prešli su na takav rad, no, ne mogu svi raditi od kuće. Stoga je važno da oni koji to mogu, rade od kuće kako bi oni koji moraju ići na posao bili izloženi manjem riziku od zaraze - rekla je Petra Klepac, koja nekoliko puta godišnje dolazi u Zagreb kako bi posjetila roditelje.

- Planirali smo doći u veljači, ali smo suprug i ja imali puno posla pa smo odustali. Imamo petogodišnjeg sina, a drugo dijete je na putu. Prema dostupnim podacima iz Kine, Covid-19 za trudnice ne predstavlja poseban rizik. No nas trudnice u Velikoj Britaniji stavili su u rizičnu skupinu. Trebala bih roditi u lipnju pa se samo nadam da bolnički kapaciteti neće biti pretrpani - naglasila je Petra Klepac.

Naposljetku, ponovno je naglasila važnost fizičkog distanciranja kao jednu od najvažnijih mjera borbe s koronavirusom.

- No možemo zadržati društvene kontakte, bilo telefonski i virtualno, bilo da izađemo u šetnju, ali na sigurnoj distanci od druge osobe. U ovoj situaciji bitno je ostati mentalno zdrav i jak. Mi smo društvena bića i pogotovo nam to treba u ovim teškim situacijama. Jer, ovo neće biti gotovo za mjesec ili dva, nego će pandemija trajati dobar dio ove godine. Bitno je da pazimo jedni na druge, pogotovo na starije i one koji već imaju zdravstvene probleme, kako se oni ne bi izlagali riziku da se zaraze - zaključila je Petra Klepac.