Hrvatska dobitnica ‘znanstvenog Oscara‘: ‘Tri milijuna eura vrijedan projekt bavit će se problemom društvene adaptacije‘

Hrvatska znanstvenica dr. Mirta Galešić dobitnica je "znanstvenog Oscara", prestižnog projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC). Riječ je o tri milijuna eura vrijednom projektu, ERC Advanced Grant koji se dodjeljuje istraživačima koji već imaju uspješnu znanstvenu karijeru. Tijekom pet godina istraživanja dr. Mirta Galešić i njezini suradnici bavit će se problemom društvene adaptacije.

- Naš cilj je razumjeti kako se naša društva prilagođavaju novim izazovima. Većinu vremena niti ne primjećujemo koliko često tijekom dana i života mijenjamo društvena okruženja i načine na koji zajednički donosimo odluke. Neke probleme rješavamo s obitelji, neke u različitim timovima na našim radnim mjestima i u školama, neke s prijateljima. I tijekom naših života mijenjamo grupacije, a oko nas se mijenjaju naše šire zajednice, tvrtke, države, međunarodne organizacije. S tim promjenama u strukturi grupa mijenjaju se i načini na koji izmjenjujemo informacije i donosimo zajedničke odluke. Nekad čekamo da netko drugi odluči, da nas povede neki vođa, nekad smo više angažirani i aktivno se uključujemo u rješavanje problema. Sve to uglavnom funkcionira dosta dobro, u stvari toliko dobro da to gotovo niti ne primjećujemo. Bas ta sposobnost fleksibilnog udruživanja i različitih načina zajedničkog odlučivanja je i pridonijela našem uspjehu kao vrste – rekla nam je Mirta Galešić, profesorica na Institutu Santa Fe u SAD-u i znanstvenica u Complexity Science Hub Vienna u Austriji.

Društvena prilagodba

- Međutim, ponekad ta društvena prilagodba ide puno teze. To posebno vidimo ovih dana, kad se čini da se svakodnevno suočavamo s novim problemima, od političkih sukoba do klimatskih promjena. Sve je to potencirano novim tehnologijama od društvenih mreža do umjetne inteligencije koje neke stvari olakšavaju, ali donose i nove probleme. Iako svi želimo promjene, a ponekad se čak i slažemo kako bi budućnost trebala izgledati, ne znamo kako do nje doći. U ovom projektu želimo istražiti zašto se u nekim situacijama naša društva prilagođavaju uspješno, a u drugima ne. Zašto je nekim društvima lakše naći rješenja za probleme kao sto su nejednakost, nasilje, korupcija, i drugi, a nekima teze. I zašto su neke obitelji i radne grupe uspješnije u suočavanju s novim problemima, a neke manje – naglasila je Mirta Galešić.

Naša sugovornica diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a nakon diplome radila je nekoliko godina u istraživanju tržišta, posebice na online istraživanjima. - Zatim sam završila doktorski studij psihologije u Zagrebu i magisterij na sveučilištu u Marylandu. Nakon toga sam se zaposlila kao postdoktorand a kasnije kao istraživač na Max Planck Institutu za ljudski razvoj. Konačno, od 2015. godine sam profesorica na Santa Fe Institutu u Americi, a od 2023. također i u Complexity Science Hub Vienna – ispričala je Mirta Galešić.

Prognoza društvenih trendova

U fokusu njenih istraživanja su složeni kognitivni i društveni sustavi. - Na primjer, istraživali smo kako percipiramo druge ljude u našim i drugim grupama. Suprotno uvriježenim mišljenjima da smo pristrani i da se volimo prikazivati boljima i popularnijima nego sto stvarno jesmo, otkrili smo da u stvari znamo puno o našem užem krugu obitelji i prijatelja i da smo pri tome prilično realistični. Znamo dosta dobro kako stojimo u odnosu na druge oko nas po prihodima i zdravlju, po političkim i drugim mišljenjima – pojasnila je dr. Galešić.

Naglasila je da se to znanje može dobro iskoristiti u anketnim istraživanjima za prognozu društvenih trendova. - U čak šest izbora u različitim zemljama ostvarili smo bolje prognoze izbora pitajući ljude za koga će glasovati njihovi prijatelji, nego za koga će oni sami glasovati. Proveli smo i puno istraživanja o tome kako bi znanstvenici trebali komunicirati činjenice o zdravlju, klimatskim promjenama, i financijskim trendovima. Pronašli smo različite načine na koje se te činjenice mogu prenijeti svima, čak i onima među nama koji ne znaju puno o brojevima i statistici. Naravno, same činjenice često nisu dovoljne za promjenu ponašanja – tu nastupa utjecaj prijašnjih vjerovanja i društvenih mreža, što trenutno istražujemo – zaključila je Mirta Galešić.