HRVATSKI ZNANSTVENIK BOŽIĆ PROVODI NA RAJSKOM OTOČJU 'Lovim gama zrake visoke energije uz pomoć teleskopa promjera 24 metra'

Za razliku od većine hrvatskih građana koji će božićne blagdane provesti u obiteljskom okruženju, fizičar Saša Mićanović bit će na otoku La Palma. No, on neće poput turista uživati na tom lijepom kanarskom otoku nego će Božić, baš kao i Novu godinu, provesti radno. Saša Mićanović član je velikog međunarodnog znanstvenog projekta MAGIC čiji znanstvenici u svojim istraživanjima koristi teleskope smještene na otoku La Palma blizu sjeverozapadne obale Afrike.

- Moja božićna i novogodišnja avantura počela je u nedjelju 23. prosinca u pet sati ujutro u Rijeci odakle sam krenuo na put, prvo do zračne luke Marco Polo u Veneciji gdje sam imao let za Madrid. Zatim je slijedio let do Tenerifea i konačni dolazak na La Palmu u večernjim satima. Takozvana božićna smjena, ili kako mi to kažemo šihta, ove godine počinje na Badnjak i završava 19. siječnja u novoj 2019. godini. To ne treba čuditi jer se smjene određuju prema lunarnim ciklusima. S obzirom na to da prvi put odlazim na La Palmu, prilično sam uzbuđen - ispričao nam je dr. Saša Mićanović.

Prva mjerenja

Cilj projekta MAGIC, koji uključuje 160 istraživača iz Njemačke, Španjolske, Italije, Švicarske, Poljske, Finske, Bugarske, Hrvatske, Indije i Japana, jest pronalaženje i istraživanje kozmičkih izvora visokoenergijskih gama-zraka. Gama-zrake su elektromagnetski valovi najviših frekvencija, “svjetlost” koju naše oko ne vidi. Instrument MAGIC, koji se nalazi na kanarskom otoku La Palma, sastoji se od dva Čerenkovljeva teleskopa promjera 17 metara. Taj instrument dizajniran je da detektira gama-zrake u području od nekoliko desetaka milijardi do nekoliko desetaka bilijuna većih od energije vidljive svjetlosti. U susjedstvu ta dva teleskopa nalazi se i njihov “mlađi, snažniji i veći brat” LST-1 ((Large Size Telescope), promjera zrcala 24 metra, pomoću kojega su nedavno počela prva mjerenja.

Sašina grupa znanstvenika

- Teleskopima MAGIC opaža se gama zračenje visokih energija na principu detektiranja Čerenkovljeva zračenja koje nastane u atmosferskim pljuskovima sekundarnih čestica induciranima primarnim fotonima. Hrvatska grupa, koja na projektu MAGIC surađuje od 2009. godine,trenutno broji 15 članova s više institucija uključujući odjele za fiziku sveučilišta u Rijeci i Osijeku, Institut Ruđer Bošković, Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu i Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu - pojasnio je Saša Mićanović. On je član uspješne riječke grupe pod vodstvom dr. Dijane Dominis Prester čiji su članovi još dr. Tomislav Terzić i dr. Marina Manganaro, te od nedavno doktorandi novog doktorskog studija fizike u Rijeci Jelena Strišković, Lovro Pavletić i Mario Pecimotika.

Čerenkovljevi teleskopi MAGIC smješteni su na 2200 metara nadmorske visine u sklopu Opservatorija Roque de los Muchachos (ORM) na La Palmi. Zajedno s Opservatorijem Teide na drugom kanarskom otoku, Tenerife, ORM čini Sjeverni europski opservatorij (European Northern Observatory).

Profimedia, Alamy

MAGIC na La Palmi

Po nekima najljepši kanarski otok, La Palma je vulkanskog porijekla, a vulkanska aktivnost zadržala se do danas. Od dolaska španjolskih osvajača na La Palmi je zabilježeno sedam vulkanskih erupcija: prva 1470. godine, a zadnja 1971. godine. Osim toga, vulkanska aktivnost La Palme i ostalih kanarskih otoka opaža se i preko čestih potresa. Zanimljivo je da neki znanstvenici vulkan Cumbre Vieja na otoku La Palma ubrajaju među najopasnije na svijetu. Tako britanski vulkanolog Bill McGuire tvrdi da bi erupcija tog vulkana mogla izazvati takav odron zemlje, da bi se u Atlantski ocean srušio praktički cijeli planinski lanac. Ako bi se to dogodilo, moglo bi doći do stvaranja tsunamija između 30 i 90 metara visine. No, bez obzira na katastrofična predviđanja, La Palma je idealno mjesto za ljubitelje prirode i znanstvenike na Opservatoriju Roque de los Muchachos.

- Klima na ORM-u je u prosincu izrazito promjenjiva, može biti i snijega na brdu, nevremena, kiše, jakog vjetra, Sunca, svega po malo. Dok je na obali otoka otprilike uvijek proljeće, na najvišim visinama, iznad oblaka gdje se nalazi opservatorij, klima jako varira, od ljetnih vrućina do ekstremnih zimskih hladnoća - rekao je Saša Mićanović.

Baza podataka

Rođen je u Puli 1979. godine, a u Pazinu je završio klasičnu gimnaziju. Diplomirao je 2005. godine istraživački smjer fizike, podusmjerenje astrofizika, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.

Saša Mićanović

- Nakon toga sam volontirao u Zavodu za eksperimentalnu fiziku na Institutu Ruđer Bošković (IRB) gdje sam sudjelovao u konstrukciji detektora OPERA u Italiji koji se bavio proučavanjem neutrinskih oscilacija. Zatim sam se 2009. godine pridružio grupi u Laboratoriju za fiziku visokih energija na IRB-u te se uključio u rad kolaboracije Pierre Auger, u sklopu istoimenog opservatorija, najvećeg na svijetu te vrste koji opaža čestice s najvišom energijom u svemiru. Doktorirao sam 2013. godine proučavajući sastav kozmičkog zračenja najviših energija. Nakon doktorata, u sklopu poslijedoktorskog usavršavanja, priključio sam se drugoj grupi u istom laboratoriju na IRB-u koja radi na detektoru CMS na CERN-u - rekao je Mićanović. On je od 2016. godine docent na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. - Te godine počeo sam otkrivati tajne svemira pomoću opažanja gama zračenja visokih energija. Tada sam se uključio u rad konzorcija CTA (Čerenkovljev teleskopski niz), odnosno kolaboracije LST (Large Size Telescope). Zatim sam se u prosincu 2017. godine priključio i hrvatskom konzorciju MAGIC - ispričao je Mićanović.

Iako na La Palmu odlazi prvi put, Saša Mićanović već zna koji je njegov božićno-novogodišnji zadatak. - Posao operatora na opažačkoj smjeni je u biti upravljanje teleskopima MAGIC prema predefiniranoj shemi opažanja i nadgledanje prikupljanja podataka takvog izrazito kompleksnog sustava. Na Badnjak, kao prvi dan smjene, prije svega treba ‘odraditi’ sigurnosni tečaj, a potom slijedi ‘uobičajeno’ opažanje kao i svakog drugog radnog dana na smjeni, od zalaska sve do izlaska Sunca sljedeće jutro. Isto bi trebalo biti i na Staru godinu, uz možda malo opušteniju atmosferu - rekao je Saša Mićanović.