Hrvatski znanstvenik uspješno ‘skenirao‘ Mars: Saznali smo što se krije u utrobi Crvenog planeta!

Mars od davnina intrigira ljude, a zahvaljući 50 misija saznali smo mnogo o vanjskom izgledu toga planeta. No, posljednjih godina znanstvenici sve više "prodiru" i u unutrašnjost Crvenog planeta. Razvivši novu metodu "skeniranja" unutrašnjosti planeta, sličnu ultrazvučnom pregledu tijela pacijenta, dr. Hrvoje Tkalčić i njegov suradnik dr. Sheng Wang potvrdili su da se u unutrašnjosti Marsa nalazi jezgra. Studija hrvatskog znanstvenika, inače jednog od vodećih svjetskih stručnjaka za razumijevanje unutrašnje jezgre Zemlje, danas objavljena u časopisu Nature Astronomy.

- U našem radu potvrdili smo prošlogodišnje otkriće marsovske jezgre i odredili njenu veličinu, ali potpuno drugom vrstom podataka i novom metodom. Ta je veličina važna jer poznavajući masu planeta možemo iz geofizičkih podataka konstruirati model unutrašnje građe Marsa, pa prema tome i gustoću jezgre. A ako znamo gustoću, možemo modelirati njen kemijski sastav i udio lakših elemenata koji u jezgri postoje osim dominantnih željeza i nikla. No, potrebno nam je još seizmoloških podataka da bi odredili radi li se o tekućoj ili krutoj jezgri. Za sada je izglednije da se radi o tekućoj jezgri, a nije isključeno da ona u sebi krije i manju, krutu jezgru. No, za to još nemamo dokaza – pojašnjava dr. Hrvoje Tkalčić, profesor seizmologije i matematičke geofizike na Australskom nacionalnom sveučilištu (ANU).

- Zanimljivo je da jezgra Marsa dosta velika u usporedbi s veličinom Marsa: radijus joj je 1812+-20 km, a radijus Marsa je 3389,5 km. No Mars je puno manji od Zemlje, što znači da su tlakovi koji vladaju na dubinama na kojima počinje jezgra plašta kudikamo manji od onih na Zemlji. To znači da možemo očekivati sasvim različite okolnosti i materijale od onih koje postoje na tim dubinama u Zemlji – dodao je Tkalčić.

U istraživanju unutrašnje građe Marsa, Tkalčić i njegovi suradnici koristili su podatke NASA-ina robotskog landera InSight koji se na površinu Crvenog planeta spustio krajem 2018. godine. InSight je do sada zabilježio na stotine marsotresa, od čega desetak odlične kvalitete. Hrvoje Tkalčić i njegov suradnik Weijia Sun otkrili novih 47 marsotresa o čemu su ove godine objavili rad u Nature Communications.

- U osnovi, osmislili smo novu tehniku prema kojoj seizmograf, u matematičkom smislu, zamijeni mjesto s izvorima seizmičkih valova – potresima ili udarima meteorita. Drugim riječima, seizmograf postaje tzv. virtualni izvor, a lokacije potresa i udara meteorita postaju virtualni prijamnici. Pokazali smo prvo da ta nova tehnika radi odlično na primjeru Zemlje, a onda smo slijedeći istu logiku iz postojećih podataka zabilježenih seizmografom SEIS sonde InSight potvrdili i postojanje marsovske jezgre i izmjerili njezin radijus. Nažalost, isto nije moguće za Mjesec jer nemamo kontinuirane podatke zabilježene seizmografima sondi Apolo satima nakon mjesecotresa kao što je to slučaj za marsotrese na Marsu i potresa na Zemlji – naglasio je Tkalčić.