Istraživači otkrili više od 1000 nepoznatih drevnih virusa u ledenjacima koji se tope: ‘Ako su toliko dugo preživjeli...‘

Istraživači su otkrili gotovo 1700 drevnih vrsta virusa sakrivenih unutar ledenjačkog leda Himalaja. Ti virusi, od kojih je tri četvrtine dosad bilo nepoznato znanosti, otkriveni su zahvaljujući ostacima virusnog DNK zamrznutog u ledenim jezgrama uzetima s ledenjaka Guliya na Tibetanskoj visoravni, stoji u novom radu časopisa Nature Geoscience.

Analizom DNK tih virusa istraživači žele bolje razumjeti kako se virusi prilagođavaju klimatskim promjenama.

- Prije ovog rada je ostalo uglavnom neistraženo kako su virusi povezani s velikim promjenama u Zemljinoj klimi, kaže jedan od autora studije ZhiPing Zgong, znanstveni suradnik s Državnom sveučilišta Ohio.

- Ledenjački led je tako dragocjen, a mi često nemamo velike količine materijala potrebnog za istraživanje virusa i mikroba, dodaje.

U radu stoji da su virusi došli iz devet vremenskih razdoblja koja obuhvaćaju tri hladno-topla ciklusa tijekom proteklih 41.000 godina.

Glečer Guliya iz čije su ledene jezgre uzeti uzorci, nalazi se na Himalaji na sjeverozapadnom Tibetu, gotovo šest i pol kilometara iznad razine mora.

Drevni virusi zamrznuti u permafrostu otkriveni su na drugim lokacijama diljem svijeta, uključujući i Sibir. Zbog toga se strahuje da bi neki od tih virusa mogli zaraziti ljude jer se permafrost i ledenjaci diljem svijeta zbog klimatskih promjena tope.

- Ako virusi amebe mogu toliko dugo preživjeti u permafrostu, to sugerira da bi oni virusi koji zaraze ljude ili životinje mogli ostati zarazni u istim uvjetima, rekao je za Newsweek Jean-Michel Claverie, profesor na Sveučilištu Aix-Marseille u Francuskoj.

Srećom, ti su drevni virusi vjerojatno zarazili bakterije, a ne ljude ili životinje.

Prema radu, ovo otkriće otkriva ključne detalje o tome kako su se ti drevni virusi prilagodili i evoluirali sa značajnim promjenama klime. Jedna od virusnih zajednica koju su pronašli u ledenim jezgrama datirala je prije otprilike 11.500 godina kada se klima pomicala od hladne zadnje glacijalne faze do toplije holocenske epohe u kojoj trenutno živimo.

- Ovo ukazuje na potencijalnu vezu između virusa i klimatskih promjena, kaže Zgong.

Istraživači su otkrili da se oko četvrtina virusa pronađenih u jezgri leda podudara s vrstama koje se nalaze drugdje.

- To znači da su neki od njih potencijalno prevezeni iz područja kao što su Bliski istok ili čak Arktik, kaže Zhong.

Razumijevanjem kako su drevni virusi evoluirali nakon promjene klime, istraživači se nadaju da će bolje predvidjeti kako će i moderni virusi reagirati na sveobuhvatne učinke klimatskih promjena u nadolazećim godinama.

- Ovo je novi alat koji može odgovoriti na osnovna klimatska pitanja na koja inače ne bismo mogli odgovoriti, rekao je jedan od autora studije, Lonnie Thompson.

Istraživanje života zamrznutog u jezgrama ledenjačkog leda neće biti moguće zauvijek. Naime, stopa otapanja ledenjaka znatno se povećala tijekom prošlog stoljeća, a neki ledenjaci u regijama poput Himalaja, Alpa i Anda doživjeli su značajne gubitke. Himalajski su se ledenjaci topili 65 posto brže između 2010. i 2019. nego između 2001. i 2010.

Izvješće Međunarodnog centra za integrirani planinski razvoj iz 2023. pokazalo je da bi se do 2100. između 30 i 50 posto volumena himalajskog ledenjaka moglo otopiti ako se klima zagrije za između 1,5 i 2 stupnja Celzija, dok bi se čak 80 posto volumena moglo izgubiti pod povećanjem temperature od 4 stupnja Celzija.

Istraživači se stoga nadaju da će prikupiti što više podataka s tih ledenjaka dok to još mogu.

- Optimističan da u pogledu onoga što se ovdje može učiniti, jer ako radimo zajedno, ove tehnike imaju mnogo potencijala da nam pomognu da se počnemo baviti velikim nizom znanstvenih pitanja, rekao je Lonnie Thompson za Newsweek.