Javlja se rijetko i obično traje 9 -12 mjeseci: Zbog njega imamo oluje, a najviše plaši ono što nam nosi u 2024.

Očekuje se da će El Niño koji je trenutačno u tijeku potrajati najmanje do travnja 2024. U tom će razdoblju utjecati na vremenske obrasce i doprinijeti daljnjem porastu temperatura na kopnu i u oceanima, navodi se u novoj obavijesti Svjetske meteorološke organizacije (WMO), prenosi DHMZ.

Temperature površine mora i ostali atmosferski i oceanski pokazatelji u središnjem i istočnom Tihom oceanu odgovaraju događaju El Niño, toploj fazi pojave El Niño/južne oscilacije (ENSO), od sredine listopada 2023. Taj se El Niño brzo razvio tijekom srpnja i kolovoza te je do rujna dostigao umjerenu snagu. Očekuje se da će dosegnuti vrhunac kao snažan događaj od studenoga 2023. do siječnja 2024. Vjerojatnost da će se zadržati tijekom nadolazeće zime na sjevernoj polutci i ljeta na južnoj polutci iznosi 90 %.

Na temelju povijesnih obrazaca i trenutačnih dugoročnih predviđanja očekuje se da će se njegov intenzitet postupno smanjiti tijekom predstojećeg borealnog proljeća, navodi se u obavijesti WMO-a o pojavama El Niño/La Niña, u kojoj se kombiniraju prognoze i stručne smjernice iz cijelog svijeta, piše Slobodna Dalmacija.

El Niño se u prosjeku javlja svake dvije do svakih sedam godina i obično traje od devet do 12 mjeseci. Riječ je o klimatskom obrascu koji se prirodno pojavljuje i koji se povezuje sa zagrijavanjem površine oceana u središnjem i istočnom tropskom Tihom oceanu. Međutim, on se odvija u kontekstu klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjima.

Utjecaji događaja El Niño na globalne temperature obično se manifestiraju godinu nakon njegova razvoja, što je ovom slučaju 2024. Uslijed rekordno visokih temperatura na kopnu i rekordno visokih temperatura površine mora koje se bilježe od lipnja, velika je vjerojatnost da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja. Sljedeća bi godina mogla biti još toplija. Jasno je i nedvojbeno da je to posljedica djelovanja sve većih koncentracija stakleničkih plinova nastalih ljudskim aktivnostima, zbog kojih se toplina zadržava u atmosferi, objasnio je prof. Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a.

Ekstremni događaji poput toplinskih valova, suša, šumskih požara, obilnih kiša i poplava u nekim će se regijama pojačati, što će imati snažne utjecaje. WMO stoga ulaže velike napore u inicijativu Rana upozorenja za sve kako bi se spasili životi i kako bi se materijalne štete svele na najmanju moguću mjeru, rekao je prof. Taalas.

Prijašnja najtoplija godina u povijesti mjerenja bila je 2016. zbog dvostrukog djelovanja iznimno snažnog događaja El Niño i klimatskih promjena.

Od svibnja 2023. mjesečne prosječne anomalije temperature površine mora u središnjem i istočnom ekvatorijalnom Tihom oceanu pokazuju znatan uzlazni trend, porastavši s oko 0,5 °C iznad prosjeka u svibnju 2023. na oko 1,5 °C iznad prosjeka u rujnu 2023. Riječ je o procjenama u odnosu na polazno razdoblje 1991. – 2020. koje se temelje na najnovijoj verziji skupa podataka pod nazivom Optimum Interpolation Sea Surface Temperature (OISST).

Najnovije prognoze i stručne procjene upućuju na visoku vjerojatnost daljnjeg zagrijavanja u središnjem i istočnom ekvatorijalnom Tihom oceanu barem tijekom sljedeća četiri tromjesečna godišnja doba koja se međusobno preklapaju: radi se o razdobljima od studenoga do siječnja, od prosinca do veljače, od siječnja do ožujka i od veljače do travnja 2024.

Snažan El Niño ne mora nužno imati snažne lokalne učinke. Važno je napomenuti da El Niño nije jedini čimbenik koji utječe na svjetske i regionalne klimatske obrasce i da intenzitet pokazatelja događaja El Niño ne odgovara izravno snazi njegovih utjecaja. Svi događaji El Niño međusobno su različiti.

Globalna sezonska obavijest o klimi

S obzirom na to da ENSO nije jedini čimbenik koji utječe na Zemljin klimatski sustav, WMO objavljuje i redovite Globalne sezonske obavijesti o klimi kojima su obuhvaćeni i utjecaji drugih najvažnijih oblika klimatske varijabilnosti kao što su sjevernoatlantska oscilacija, arktička oscilacija i dipol Indijskog oceana, piše Slobodna Dalmacija.

U skladu s razvojem događaja El Niño u ekvatorijalnom središnjem i istočnom Tihom oceanu, zajedno s predviđanjem viših temperatura površine mora od uobičajenih u velikom dijelu svjetskih oceana, predviđaju se široko rasprostranjene temperature više od uobičajenih u gotovo svim kopnenim područjima.

Najveće povećanje vjerojatnosti pojave temperatura viših od uobičajenih na sjevernoj polutci općenito se predviđa južno od otprilike 40°N i u regijama sjeverno od 65°N. Osim toga, povećana je vjerojatnost temperatura viših od uobičajenih nad većim dijelom južne polutke, stoji u Globalnoj sezonskoj obavijesti o klimi za razdoblje studeni-prosinac-siječanj.

Predviđanja u pogledu količine kiše u sljedeća tri mjeseca slična su mnogim tipičnim utjecajima događaja El Niño, uključujući količine kiše veće od uobičajenih na širem Rogu Afrike (tijekom ostatka sezone kiša), u bazenu Parana/La Plata u Južnoj Americi, na jugoistoku Sjeverne Amerike, u dijelovima središnje i istočne Azije te u uskom pojasu uz ekvator i neposredno sjeverno od njega u Tihom oceanu. Količine kiše niže od uobičajenih predviđaju se u većem dijelu sjeverne Južne Amerike, nad većim dijelom Australije, na Maritimnom kontinentu (veći dio Indonezije, Borneo, Papua Nova Gvineja i Filipini) te na otocima u Tihom oceanu južno od otprilike 30°N te neposredno sjeverno od mokrog pojasa.

Obavijesti WMO-a temelje se na WMO-ovim Globalnim centrima za izradu dugoročnih prognoza i na raspolaganju su vladama, Ujedinjenim narodima, donositeljima odluka i dionicima u sektorima osjetljivim na klimatske promjene kako bi im pomogli da mobiliziraju pripreme te zaštite ljudske živote i egzistencije.

Detaljnija tumačenja implikacija događaja El Niño (i ostalih čimbenika) na temperature i oborine na regionalnoj razini objavit će WMO-ovi Regionalni klimatski centri, a na nacionalnoj i lokalnoj razini nacionalne meteorološke i hidrološke službe.