Jedan od najvećih evolucijskih misterija upravo je postao još zagonetniji: Pogledajte što je otkriveno u čimpanzi...

Nema puno razgovora o menopauzi. Prolazim kroz to i znam da sve moje prijateljice prolaze kroz to. A informacija je još uvijek malo - rekla je u razgovoru za magazin People Michelle Obama. Bivša američka dama u posljednjih je godinu dana u više navrata u medijima govorila o menopauzi jer je to dio njezina nastojanja da se o temi hormonalnih i drugih promjena u ženskom tijelu, koje prolazi svaka žena nakon prestanka menstruacije, prestane govoriti tiho i kao da se radi o nečem sramotnom.

I dok poznate žene poput Michelle Obame sve češće govore o svojim iskustvima u menopauzi, za biologe i antropologe je to još uvijek evolucijska zagonetka. Ako prirodna selekcija favorizira gene koji dovode do više potomaka, zašto žene ne ostanu plodne cijeli život, pitanje je na koje nema decidiranog odgovora. A priča se dodatno komplicira jer se pokazuje i da neke čimpanze imaju menopauzu.

Što je menopauza?

Menopauza predstavlja kraj menstrualnih krvarenja i kraj reproduktivne dobi kod žena. Sasvim je normalan dio života te, iako stvara neugodne simptome, kroz nju prolazi svaka žena. Do menopauze dolazi zbog smanjenja funkcije jajnika, ujedno i smanjenja proizvodnje ženskih spolnih hormona estrogena i progesterona. Termin "menopauza" postoji od 1821. godine, a skovao ga je francuski liječnik Charles Pierre Louis De Gardanne u prvom članku na tu temu "De la ménépausie, ou de l‘âge critique des femmes" (Menopauza: kritična dob žena). "Medicina se stoljećima usredotočila na zdravstvene rizike povezane s menopauzom, uključujući povećane rizike od depresije, bolesti srca, osteoporoze, kognitivnog oštećenja, pa čak i demencije. Predstavljajući menopauzu kao problem koji treba riješiti ili pitanje koje treba iskorijeniti, povijesni medicinski narativi u najboljem su slučaju nastojali učiniti menopauzu nevidljivom. U najgorem slučaju predstavljala se kao ženski problem koji se može riješiti muškom medicinskom intervencijom", napisala je na portalu Conversation Katy Shaw sa Sveučilišta Northumbria u New Castleu.

Što tvrdi "hipoteza bake"?

Evolucijski biolozi i antropolozi već desetljećima pokušavaju shvatiti zašto žene žive desetljećima nakon što prođe njihovo reproduktivno razdoblje. Američki ekolog George C. Williams u svom je radu iz 1957. godine bio prvi koji je ocrtao "hipotezu bake" (grandmother hypothesis) ustvrdivši kako je prirodna selekcija "odabrala" menopauzu i postreproduktivni život kod žena. Britanski evolucijski biolog William Hamilton 1966. godine iznio je spekulaciju kako je dugi postreproduktivni život žena morao biti važan u tijeku ljudske evolucije. Drugi su znanstvenici kasnije pretvorili Hamiltonova razmišljanja u detaljnu teoriju. Prema toj teoriji, hipotezi bake, tijekom evolucije naša je vrsta razvila puno veći mozak od ostalih majmuna. Kako se dječji mozak polako razvija, djeca su godinama relativno bespomoćna, ovise o hrani i zaštiti odraslih. Istovremeno, kako žene stare, rađanje i odgoj djece postaje opasnije i za njih same i za njihovo potomstvo. Umjesto preuzimanja rizika rađanja, ženine kasnije godine mogle bi biti usmjerene na pomoć u podizanju unuka. Ukratko, prema toj hipotezi žene žive dugo nakon što završe njihove reproduktivne godine kako bi pomogle svojim odraslim potomcima i unučadi.

Što su pokazale studije lovaca-sakupljača?

Hipoteza bake potkrijepljena je nekim studijama žena u skupinama lovaca-sakupljača kao što su Hadzapi (pleme Hadza), koji žive u blizini jezera Eyasi u Tanzaniji. "Bake su važan ključ opstanka i razvoja u drevnim ljudskim populacijama", ustvrdila je antropologinja Kristen Hawkes sa Sveučilišta Utah koja je dugo proučavala pleme Hadza. Tamo su marljive bake u dobi od 60 i nešto godina skupljale više hrane nego mlade majke i tako osiguravale opstanak unučadi. U tim skupinama djeca koja dobivaju dodatnu hranu i njegu od svojih baka imaju veću vjerojatnost da će preživjeti od djece koja to nemaju. Hawkes navodi da su u kamenom dobu upravo dodatne ruke žena u postreproduktivnoj dobi bile te koje su pomagale u prikupljanju hrane te su povećale stupanj preživljavanja male djece. Pomoć baka također je omogućila mladim ženama da rađaju više djece u kraćim intervalima te tako povećaju natalitet zajednice.

Prolaze li čimpanze kroz menopauzu?

Menopauza je već ranije uočena i kod drugih vrsta sisavaca, poput slonova i nekih vrsta kitova, uključujući orke. No, krajem listopada u časopisu Science objavljena je studija američkih primatologa pod vodstvom Kevina Langergrabera s Državnog sveučilišta Arizona koja je pokazala da i neke čimpanze prolaze kroz menopauzu.

Kako piše New York Times, Kevin Langergraber i njegovi suradnici od 1995. do 2016. godine proučavali su 185 ženki čimpanzi u zajednici Ngogo u Nacionalnom parku Kibale u Ugandi. Primijetili su niz zdravih, starih ženki čimpanzi koje više nisu na svijet donosile mladunčad. Na primjer, čimpanza po imenu Garbo, jedna od zvijezda serije "Carstvo čimpanzi" na Netflixu, sada ima 67 godina, a posljednju poznatu trudnoću imala je u 38. godini. Brian Wood, evolucijski antropolog s Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu, proveo je statističku analizu podataka prikupljenih od 185 Ngogo ženki i otkrio da je značajan broj njih živio dugo nakon posljednje poznate trudnoće. Znanstvenici su zatim prikupljali urin mladih i starih ženki čimpanzi te ga analizirali. Otkrili su da se razine hormona tijekom životnog vijeka ženki čimpanzi mijenjaju na isti način kao i kod pripadnica vrste Homo sapiens. Menopauza bi mogla biti specifična za Ngogo čimpanze koje žive dulje zbog nedostatka predatora i puno dostupne hrane.

"Ngogo čimpanze uživaju u posebno dobrom životu. Šuma je bogata hranom, a leoparde, koji su nekoć lovili majmune, ljudi su uglavnom iskorijenili. Stoga je moguće da Ngogo ženke imaju priliku ostariti, što rijetko uspijeva ostalim čimpanzama u divljini" rekao je za New York Times Langergraber.

Zašto Ngogo čimpanze imaju menopauzu?

Ne prolaze sve ženke čimpanzi kroz menopauzu; u većini populacija čimpanzi izvan skupine Ngogo odrasle ženke dožive oko 30 godina, obično zbog predatora, bolesti ili stresa.

"Rezultati studije pokazuju da se pod određenim ekološkim uvjetima menopauza i postfertilni opstanak mogu pojaviti unutar društvenog sustava koji je prilično različit od našeg i ne uključuje podršku baka i djedova", rekao je Brian Wood za web portal Državnog sveučilišta Arizona.

Hipoteza bake ne objašnjava zašto čimpanze prolaze kroz menopauzu. S relativno malim mozgom, bebe čimpanze nisu toliko ovisne o roditeljima kao ljudska djeca. A Langergraber i njegovi kolege nisu primijetili da Garbo ili druge starije ženke daju dodatnu hranu svojim unucima. Umjesto toga, istraživači predlažu drugo objašnjenje koje se zove hipoteza reproduktivnog sukoba - ako su mogućnosti parenja ograničene, starije ženke koje postaju neplodne daju mlađim ženkama bolje šanse za razmnožavanje. Kod ljudi je moguće da obje teorije, i hipoteza o baki i hipoteza o reproduktivnom sukobu igraju ulogu u objašnjenju evolucijskog podrijetla menopauze.