KONTROVEZNA ISTRAŽIVANJA U SJEDINJENIM DRŽAVAMA Ljudske organe za transplantaciju ćemo uzgajati u svinjama

Ljudski organi za transplantaciju mogli bi se uzgajati u svinjama i ovcama, navodi američki časopis Technology Review. Ugledni časopis, čiji je izdavač prestižno sveučilište Massachusetts Institute of Technology, nedavno je izvijestio o kontroverznim istraživanjima u SAD-u u sklopu kojih su u dvadesetak svinja i ovaca implantirani hibridni embriji ljudi i životinja. No, zasad na svijet nije došla nijedna od tih “himera”.

Kad se kaže himera, prva je asocijacija čudovište iz grčke mitologije s glavom lava, tijelom koze i repom zmije.

No, himerički eksperimenti dva znanstvena tima iz Kalifornije i jednog iz Minnesote nisu išli za stvaranjem bića tako maštovita izgleda. Koristeći najnovije tehnologije, znanstvenici su ljudske matične stanice injektirali u životinjske embrije koje su zatim usadili u svinje i ovce. Ipak, nijedan od tih hibrida nije rođen.

Rezultati eksperimenta

Iako još nije objavljen nijedan znanstveni rad o tim kontroverznim istraživanjima, na nekoliko kongresa prikazani su rezultati eksperimenata. Primjerice, u studenome je na jednom kongresu u Marylandu dr. Juan Carlos Izpisua Belmonte iz poznatoga kalifornijskog instituta Salk pokazao neobjavljena istraživanja o desetak svinjskih embrija koji sadrže ljudske stanice. Belmonte i njegovi kolege tvrde kako manipuliraju ljudskim matičnim stanicama u životinjskom embriju u nadi da će to u budućnosti omogućiti razvoj organa za transplantaciju.

No, ta su istraživanja izazvala žestoke reakcije u akademskoj zajednici. Američki Nacionalni institut za zdravlje (NIH) prošle je godine objavio da neće financijski podupirati istraživanja hibridnih embrija sve dok ne budu jasne sve znanstvene i društvene posljedice tih eksperimenata.

- Mislim da je doprinos ljudskih stanica u tim embrijima minimalan, možda tri, možda pet posto - rekao je za Technology Review biolog Pablo Ross sa Sveučilišta California.

Laboratorijski miš

- No, što ako te ljudske stanice budu imale 100-postotni doprinos u mozgu? Što ako se takav embrij razvije u dominantno ljudski? Mi to ne očekujemo, no kako nitko nije napravio takav eksperiment, ne možemo isključiti tu mogućnost - dodao je Ross.

Slično misli i NIH-ov etičar David Resnik. - Nismo na otoku dr. Moreaua, ali znanost se brzo razvija - rekao je Resnik. Osvrnuo se na laboratorijske miševe s kojima znanstvenici već dugo provode himeričke eksperimente, umećući dijelove ljudskog DNK u mišji embrij. - Bauk inteligentnog miša zatočenog u laboratoriju, koji negdje vrišti ‘Želim izaći van’, mogao bi ljudima postati jako problematičan - istaknuo je Resnik.