Lubanja iz prapovijesti baca novo svjetlo na odnose neandertalaca i ljudi

Fragment ljudske lubanje pronađen u Izraelu bi mogao pripadati bliskim rođacima prvih ljudi koji su naselili Europu.

Ovaj nalaz baca novo svjetlo na migraciju čovjeka iz Afrike i mogao bi pružiti zanimljiv uvid u period u kojem su neandertalci i ljudi međusobno stupali u spolne odnose i imali djecu i otkriti kad je do toga prvi put došlo.

Suvremeni čovjek se pojavio između 150,000 i 200,000 godina prije današnjeg doba u Africi.

Znanstvenici su sugerirali da je iseljavanje modernih ljudi iz Afrike započelo prije oko 60,000 godina, ali je ovaj proces i dalje obavijen misterijom zbog malog broja fosilnih nalaza ljudskih kostura.

Istraživači su u Izraelu otkrili dio lubanje star 55,000 godina koji se može datirati u doba kad su se ljudi počeli širiti iz Afrike. Istraživači kažu da bi ovi fosili mogli otkriti kakvi su bili prvi Europljani.

Fosil je slučajno otkriven 2008. godine u Manotu u sjevernom Izraelu na ulazu u jednu spilju. Ulaz u spilju je zatvorilo kotrljajuće kamenje prije 30,000 godina.

Fosil nazvan Manot 1 je bio gornji dio lubanje čovjeka. U lubanji se nalazio nešto manji mozak u odnosu na mozak današnjih ljudi.

Antropolog sa Sveučilišta Tel Aviv Israel Hershkovitz je kazao da je najuzbudljivija činjenica vezana uz Manot 1 da je to zasad jedini ostatak modernog čovjeka sigurno datiran od oko 60,000 do 50,000 godina prije današnjeg doba izvan afričkog kontinenta.

Na fosilu se može uočiti specifičnu izbočinu na stražnjem dijelu lubanje. Ovaj oblik podsjeća na današnje afričke i europske lubanje, ali se razlikuje od onih koje imaju suvremeni ljudi s Levanta. Ovaj nalaz sugerira da su onodobni ljudi iz Manota u bliskom srodstvu sa suvremenim ljudima koji su kolonizirali Europu.

Ostatak lubanje je dokaz da su moderni ljudi i neandertalci zajedno nastanjivali ovo područje u periodu kad je dolazilo do križanja jedne i druge vrste.

Znanstvenici su detalje svog istraživanja objavili na internetu u časopisu Nature.