VELIKO OTKRIĆE

MISTERIJ KAMENIH 'VRATA' PRONAĐENIH USRED PUSTINJE 'Ostao sam zapanjen kad sam prvi put vidio fotografije. Strukture su možda starije od 9000 godina'

 Google Earth / Airbus
 

Profesionalni i amaterski arheolozi diljem svijeta godinama koriste Google Earth kako bi otkrili dosad nepoznate prastare strukture, poput misterioznih geometrijskih građevina u Kazahstanu, ruševina iz doba Rimskog carstva ili zaboravljene utvrde iz Afganistana.

Sada je uz pomoć Google Eartha otkriveno i gotovo 400 kamenih struktura, takozvanih "vrata" u pustinji Arabije, za koja se vjeruje da su ih nomadski narodi podigli prije više tisuća godina, piše Nicholas St. Fleur za New York Times.

- O Saudijskoj Arabiji često razmišljamo kao da je riječ samo o pustinji, a zapravo je riječ o ogromnom nalazištu arheološkog blaga koje trebamo identificirati i mapirati. Ne mogu se toliko dobro vidjeti s razine tla, ali jednom kad se dignete nekoliko stotina metara u zrak, ili još više uz pomoć satelita, tada prelijepo odskaču - rekao je arheolog sa sveučilišta Western Australia, dr. David Kennedy.

Dr. Kenndey je od 1997. godine letio helikopterima i avionima iznad susjednog Jordana gdje je fotografirao pravilne strukture razbacane po poljima lave. Nije mnogo poznato o ljudima koji su gradili te strukture, ali smatra se da su najmlađe među njima stare oko 2000 godina, a najstarije gotovo 9000 godina, prema datiranju dr. Kennedyja. Smatra se da su njihovi graditelji bili preci današnjih beduina koji žive u toj regiji.

Najpoznatije od tih struktura napravljenih od kamenih blokova prvi su zapazili francuski piloti 1920-ih godina, a poznate su kao "zmajevi" (u referenci na letjelice, ne mitološka bića, jer svaka od njih izgleda kao zmajevi kojima se igraju djeca).

Arheolozi smatraju da su prastara nomadska plemena te "zmajeve", koji mogu biti duži od kilometar i pol, koristila za lov. Zidovi struktura bi stjerali gazele u bijegu u tijelo "zmaja" gdje bi se našle u neizlaznoj situciji te bi ih lovci lako pobili. No, slične strukture u Saudijskoj Arabiji i dalje su vrlo slabo istražene, kaže Kennedy.

- Jako bih bih volio da možemo preletjeti iznad Saudijske Arabije da snimimo fotografije tih struktura. No, kao zamjenu imamo Google Earth.

Google Earth / Airbus

Prvi koji je podrobnije istražio strukture vulkanskog polja Harrat Khaybar pokraj Medine bio je neurolog, dr. Abdullah Al-Saeed koji ih je posjetio 2004. s grupom amaterskih arheologa. Isprva nije bio impresioniran, ali godinama kasnije promijenio je mišljenje o zidovima "kamenja" koji su dosezali do metar u visinu.

- Kada sam vidio fotografije te lokacije s Google Eartha, bio sam pod dojmom i nisam mogao spavati tu noć. Tu je bila jedna zagonetna struktura do druge. Kako to da smo isprva prošli kraj njih bez da smo znali cijeniti njihov dizajn?

Nakon toga je Al-Saeed odlučio s kolegama ponovno istražiti Harrat Khaybar, a većinu lokaliteta su zbog nepristupačnog terena prošli pješice.

- Pitali smo se zašto se ove strukture nalaze baš ovdje? Zašto u ovoj kamenitoj, nepristupačnoj zemlji? - rekao je saudijski doktor i potom poslao snimke s Google Eartha dr. Kennedyju kako bi mu on objasnio o čemu je riječ.

- Bio sam zapanjen kad sam prvi put vidio satelitske snimke. Ove strukture bile su znatno drugačije od svega što sam vidio prije. Nazvao sam ih "vrata" jer kad se gledaju horizontalno sliče jednostavnoj ogradi, s uspravnim "stupovima" koji su povezani dugim horizontalnim nizovima.

- Ne izgledaju kao grobnice, ne izgledaju kao zamke za životinje, niti kao strukture u kojima su ljudi živjeli. Iskreno, nemam pojma što je to - rekao je Kennedy.

Godinama nakon prvih snimaka Kennedy je katalogizirao gotovo 400 takozvanih "vrata", od kojih najduža imaju gotovo 500 metara, a najmanja oko pedesetak. Ponekad su "stupovi" debeli i do 10 metara. Iako ih još uvijek nije datirao, smatra da su neke od tih struktura najstarije građevine napravljene ljudskom rukom u toj regiji, možda i starije od ranije spomenutih "zmajeva" u Jordanu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 23:01