Globalna temperatura i dalje raste, a povećava se i broj ekstremnih vremenskih događaja.
A za to je, sada je gotovo sigurno, odgovoran čovjek, poruka je iz sažetka novog, 5. klimatskog izvješća Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC), UN-ove organizacije koja je 2007. godine nagrađena Nobelovom nagradom za mir (zajedno s Alom Goreom).
Iako je sadržaj sažetka trebao biti tajna do njegova predstavljanja krajem rujna u Stockholmu, već su se pojavili dijelovi dokumenta koji se zasniva na radovima više od 3000 klimatologa, uključujući hrvatske znanstvenike.
- Ne mogu komentirati samo izvješće nego radove na kojima se ono zasniva. Nedvojbeno je da je tijekom 100 godina globalna temperatura porasla za 0,7 Celzijevih stupnjeva, a da se razina mora povisila za 10 do 20 centimetara - rekao je prof. Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, jedan od recenzenata 5. IPCC-ova izvještaja.
Prof. Orlić, zajedno s dr. Zoranom Paserićem, autor je članka o rastu globalne morske razine, jednog od niza radova na kojima se zasniva 5. IPCC-ovo izvješće.
- Članak je objavljen u Nature Climate Changeu, a bavimo se prognozom rasta globalne morske razine. Porast razine mora i porast temperature ovise o scenarijima rasta stakleničkih plinova. Mi smo se bavili scenarijem B1 prema kojem bi se koncentracija ugljičnog dioksida do kraja ovog stoljeća udvostručila u odnosu na predindustrijsko razdoblje - rekao je Orlić.
- Prema tom scenariju, globalna bi se temperatura do kraja stoljeća povisila za dva stupnja. Naša je metoda pokazala da bi se globalna razina mora u prosjeku povećala za oko 68 centimetara. No, procijenili smo i standardnu devijaciju koja je oko 15 centimetara, pa bi razina mora porasla između 53 i 83 centimetra - dodao je Orlić.
Što se tiče zatopljenja, prema prof. Orliću simulacije za Hrvatsku pokazuju da će temperatura porasti, a oborine se smanjiti. No, to neće biti jednako tijekom godine. Zatopljenje bi trebalo biti jako tijekom ljeta, a zimi manje izraženo. Kad je riječ o oborinama, očekuje se dramatično smanjenje u ljeto, a zimi bi ih čak u sjevernoj Hrvatskoj moglo biti više - zaključio je prof. Orlić.
Sve dulje i vrućine i hladnoće
Naš je sugovornik istaknuo da globalno zagrijavanje podrazumijeva rast temperature i rast ekstremnih vremenskih događaja.
- Ekstremi se javljaju u oborinama: što je toplija atmosfera, može se pohraniti više vlage. To znači dulja sušna razdoblja i intenzivnije oborine.
Prof. Orlić staknuo je da se povećavaju i temperaturni ekstremi koji sve dulje traju.
- Postoji niz novih radova koji to dovode u vezu s činjenicom da je zatopljenje veće u polarnom području (posebice oko Arktika) nego oko Ekvatora. Zbog toga se mijenja atmosferska cirkulacija.Posljedica su temperaturni poremećaji koji se povećavaju i dugo traju.
Javljaju se i čudne situacije pa smo tako krajem proljeća u Splitu izmjerili 14 Celzijevih stupnjeva, a na sjeveru Finske 29 - rekao je Orlić i naglasio da je najdramatičnija situacija nad Arktikom, gdje se svako ljeto smanjuje površina leda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....