Na gotovo 4 km dubine snimili želatinoznu kapljicu i shvatili: ‘Pa to je živo! Imamo novu vrstu!‘

Znanstvenici su po prvi puta isključivo pomoću podvodnih videokamera visoke rezolucije utvrdili da je mala želatinozna kapljica koja živi u morskim dubinama zapravo nova vrsta, piše The Guardian.

Duobrachium sparksae službeni je naziv ovog pripadnika životinjskog carstva koji je u travnju 2015. godine otkriven u podvodnom kanjonu sjeverozapadno od Portorika. Duobrachium sparksae nova je vrsta rebraša, a tek je ove godine opisan u znanstvenom članku.

Znanstvenici nisu uzeli fizičke uzorke životinje već je njezina egzistencija potvrđena pomoću snimke koja je nastala na morskoj dubini od 3.900 metara. Ekspediciju je predvodio Nacionalni ured za oceane i atmosferu Sjedinjenih Američkih Država (NOAA).

NOAA je snimke visoke definicije napravila pomoću robota Deep Discoverer, a one su potom analizirane kako bi se utvrdilo što se na njima točno nalazi.

"Lijep je to i unikatan organizam", rekao je Mike Ford, znanstvenik u NOAA-i. "Prikupili smo snimke visoke definicije pa smo ih potom opisali. Prošli smo kroz povijest rebraša i činilo nam se da je ovo nova vrsta i novi rod. Nakon toga smo naporno radili kako bismo je smjestili na evolucijsko stablo."

Rebraši znaju biti veliki tek nekoliko milimetara, hrane se manjim člankonošcima, a kreću se pomoću svojih površinskih struktura koje nalikuju kosi. Premda nalikuju meduzama, nisu njihov bliski rod.

Deep Discoverer uočio je tri jedinke koje su odmah zaintrigirale znanstvenike koji su vodili ekspediciju. Rebraši imaju dva dugačka kraka koje koriste za ukopavanje u morsko dno i stabilizaciju. Rebraš se potom kreće poput balona na vrući zrak.

Znanstvenici će se sada baciti na proučavanje uloge koju Duobrachium sparksae igra u svom okruženju. Videosnimke nove vrste rebraša pohranjene su Muzeju Smithsonian u Washington D.C.-u.

"Identificiranje putem videa može biti kontroverzno", rekao je Allan Collins, NOAA-in znanstvenik koji je sudjelovao u ekspediciji. "Neki su insekti opisivani na temelju snimaka niske kvalitete pa su neki znanstvenici rekli da to nije dobar način rada. U ovom se slučaju nitko nije bunio. Ovo je dobar primjer kako se s videom treba raditi."