NASA-in rover Curiosity obilježio je 10. godišnjicu svog lansiranja na Mars poslavši spektakularnu "razglednicu" s Crvenog planeta. Taj robotski istraživač snimio je dvije crno-bijele slike marsovskog krajolika koje su potom spojene, a dodane su i boje kako bi se proizvela što vjernija kompozicija onoj na Marsu. Curiosity, koji je krenuo na Crveni planet prije gotovo točno 10 godina, 26. studenog 2011. godine, snimio je fotografije na Marsovoj planini Sharp. Svojim crno-bijelim navigacijskim kamerama snimao je svoju okolinu 360 stupnjeva oko sebe. Misiju Curiosity vodi NASA-in Laboratorij za mlazni pogon (Jet Propulsion Laboratory), kojim upravlja Caltech u Pasadeni u Kaliforniji, piše Daily Mail.
- Tim misije je bio toliko nadahnut ljepotom krajolika, da su kombinirali dvije verzije crno-bijelih slika iz različitih doba dana te dodali boje kako bi stvorili razglednicu - rekli su iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon.
- Mnoge od najzapanjujućijih panorama rovera su s instrumenta Mastcam, koji ima daleko veću rezoluciju od navigacijskih kamera. Zato je tim ovoj najnovijoj slici dodao vlastite boje. Plave, narančaste i zelene nijanse nisu ono što bi ljudsko oko vidjelo; umjesto toga, one predstavljaju scenu kako bi izgledala da se gleda u različito doba dana. Curiosity je napravio slike u dva različita vremena tijekom 16. studenog: prvu u 8:30 i drugu u 16:10 po lokalnom vremenu Marsa - ističu iz NASA-e.
- To je omogućilo kontrastne uvjete osvjetljenja koji su doveli do raznih detalja krajolika - rekli su iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon.
Tim je potom spojio dvije scene u umjetničku rekreaciju koja uključuje elemente jutarnje scene u plavoj boji, poslijepodnevne scene u narančastoj i kombinaciju oboje u zelenoj boji. U središtu slike je pogled na planinu Sharp, ili Aeolis Mons, planinu koja čini središnji vrh kratera Gale. Zaobljena brda mogu se vidjeti u daljini u sredini desno, a polje pješčanih valova poznato kao 'Sands of Forvie' proteže se 400 do 800 metara. Krajnje desno od panorame je stjenovita 'Rafael Navarro Mountain', nazvana po znanstveniku iz Curiosity tima koji je umro ranije ove godine. Iza njega viri gornji dio planine Sharp, daleko iznad područja koje Curiosity istražuje. Mount Sharp leži unutar kratera Gale, 154 kilometara širokog bazena nastalog drevnim udarom. Udaljeni rub kratera Gale visok je 2,3 kilometra i vidljiv je na horizontu oko 30 do 40 kilometara.
To nije najnoviji rover na Marsu – ta čast pripada Perseveranceu, koji je stigao s NASA-inim helikopterom Ingenuity u veljači ove godine i traži drevni mikrobiološki život na Crvenom planetu. Prošlog tjedna, Perseverance je prikupio svoj treći marsovski uzorak, ovaj put sa stijene 'nabijene zelenkastim mineralom olivinom'. Rover nosi 43 titanijske cijevi, a kada pronađe komad stijene koji bi poslužio za daljnja istraživanja, učitava uzorak u jednu od tih cijevi za kasnije prikupljanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....