Nova studija dala odgovor na jedno od najvažnijih pitanja: Kad će ljudi izumrijeti?

Sljedeće veliko izumiranje moglo bi biti potaknuto ekstremnim vrućinama, a ljudi bi mogli biti među budućim žrtvama.

Klimatski modeli super računala pokazali su da bi u sljedećih 250 milijuna godina skoro svi sisavci mogli izumrijeti ako se planeta zagrije do temperature koju je nemoguće preživjeti, a situacija će se dodatno pogoršati zbog predviđenog formiranja superkontinenta u blizini ekvatora, pokazala je nova studija objavljena u časopisu Nature Geoscience, prenosi Newsweek.

U ovom scenariju, i čovječanstvo očekuje izumiranje. Međutim, naše šanse za preživljavanje su ipak znatno veće od drugih vrsta zahvaljujućim našem tehnološkom napretku.

‘Ako gledamo sposobnost ljudi da prežive ekstremnu vrućinu (bez tehnoloških pomagala), onda ima nekoliko temperaturnih pragova koje se ne može prijeći‘, kaže Alexander Farnsworth, glavni autor studije i predavač na Sveučilištu Bristol.

‘Izloženost tzv. ‘Wet Bulb‘ temperaturi - temperaturi izmjerenoj termometrom koji je prekriven vlažnom krpicom što utječe na razinu vlage - iznad 35 Celzijeva stupnja u periodu od šest sati može biti pogubno (to se odnosi i na situaciju u kojoj smo posve mirni, u sjeni, bez odjeće i s neograničenim zalihama vode.) Također, dugotrajnija izloženost temperaturi višoj od 40 Celzijevih stupnjeva izmjerenoj suhim termometrom - dakle u uvjetima niske vlage - također je opasna‘, kaže Farnsworth.

‘Ako ubrojimo tehnologiju, možemo preživjeti zahvaljujući izgradnji klimatiziranih skloništa. No vjerojatno ćemo morati izgraditi i dodatne objekte u kojima će biti smještena proizvodnja hrane.‘

Predviđa se da će se ti intenzivni temperaturni ekstremi dogoditi zbog povećanog ugljičnog dioksida u atmosferi, što je dijelom rezultat tektonske aktivnosti koja izaziva vulkanske erupcije, kao i zbog toga što samo sunce proizvodi oko 2,5 posto više radijacije.

‘Naša studija pokazuje da bi globalne temperature mogle biti oko 10-15 stupnjeva Celzija više nego danas, a samo na kopnu bi u prosjeku mogle biti između 25-30 stupnjeva više nego danas‘, rekao je Farnsworth.

Formiranje superkontinenta

Autori studije, nadalje, predviđaju da će pitanje vrućine postati veliki problem kada se formira sljedeći superkontinent - Pangea Ultima. Za sisavce će biti nenastanjivo između 8 i 16 posto Zemlje. To je zato što će se kontinent nalaziti kod Zemljinog ekvatora, gdje su temperature najviše, kao i zbog CO2 koji se izbacuje tektonskim aktivnostima uslijed pomicanja kontinenata.

‘Tri su glavna čimbenika koji dovode do ekstremnog klimatskog stanja koje će Zemlju za 250 milijuna godina učiniti vrlo negostoljubivom. Prvo, ne promijeni li se koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi (odnosno, ne vrati li se na razinu prije industrijske revolucije) i ostane li sunčeva svjetlina (tj. količina energije koju sunce emitira) na današnjim razinama, samo pomicanje kontinenata i njihovo preuređivanje u superkontinent značajno će podići površinsku temperaturu tla, uglavnom zato što se većina kopnene mase sada nalazi u tropima‘, objašnjava Farnsworth.

‘Za oko 250 milijuna godina Sunce će biti oko 2,5 posto svjetlije pa će više energije stizati do Zemlje i dodatno zagrijavati svijet. Osim toga, tektonsko spajanje ovog superkontinenta stvorit će više vulkanskog plina koji se emitira u atmosferu.‘

Porastom temperature posebno su ugroženi sisavci, jer su evoluirali da niže temperature podnose puno bolje nego više temperature. Prema studiji, sisavci su s vremenom smanjili donju granicu temperature koju podnose, ali naša gornja granica je ostala konstantna, zbog čega smo u riziku od ekstremnih vrućina.

‘Sisavci stvaraju vlastitu tjelesnu temperaturu koja je općenito konstantna kroz termoregulaciju (kod ljudi je to oko 37 C). Kada postane vruće, hladimo se znojenjem. To je reakcija tijela na pregrijavanje. Kako bi proces raspršivanja topline funkcionirao, okolni zrak mora biti hladniji od kože, koja, pak, mora biti hladnija od središnje tjelesne temperature‘, rekao je Farnsworth.

‘Hladnija koža tada može apsorbirati višak topline iz tijela i otpustiti je u okoliš. Ako je temperatura viša od temperature kože, metabolička toplina ne može se lako otpustiti i može doći do potencijalno opasnog pregrijavanja, ovisno o trajanju toplinskog stresa. Tijekom duljeg razdoblja ovo pregrijavanje može dovesti do toplinskog udara koji može uzrokovati oticanje moždanog tkiva ili drugih vitalnih organa, što rezultira trajnim oštećenjem.‘

Osim toga, ekstremna vrućina uništit će staništa mnogih sisavaca, što uključuje i naše izvore hrane.

‘Biljke, općenito, ne vole temperature iznad 40 C. No nažalost, veći dio kontinenta mogao bi imati temperature više od toga. Biljke su baza prehrambene piramide, a ako one nestanu s velikih područja, u stresu su ostale vrste (npr. insekti) koje se oslanjaju na njih, a potom i vrste na višoj razini koje se oslanjaju na njih kao izvor hrane.‘

To će vjerojatno utjecati i na sve druge vrste životinja, ali ova se studija posebno usredotočila na sisavce.

‘Teško je govoriti o drugim vrstama jer se nismo usredotočili na njih u ovoj studiji. Međutim, ono što se može reći jest da ovo neće biti gostoljubiv svijet niti za njih.‘