Najnovije neurološko istraživanje o tome što se događa s čovjekovim tijelom nakon što osoba umre objavljeno u časopisu Annals of Neurology donijelo je nekoliko zanimljivih zaključaka, među ostalim onaj da mozak može nastaviti raditi i do nekoliko minuta nakon što je srce stalo te da konačna smrt nastupa nakon onoga što su istraživači nazvali “širenje depresije” (spreading depression).
Širenje depresije
Znanstvenici su sa željom da odrede mehanizme i tajming umiranja organizma snimali električne signale u njihovim mozgovima i došli do zaključka da val električne aktivnosti u mozgu označava posljednji trenutak prije konačne smrti.
Ono što je u tom otkriću posebno zanimljivo je činjenica da val odumiranja ne mora nužno nastupiti odmah nakon što je pacijentu prestalo raditi srce, nego do njega može doći i nakon prestanka rada najvažnijeg mišića. Dakle, iako srce ne pumpa, neuroni i dalje mogu biti u funkciji.
Ta vremenska razlika može ići čak i do pet minuta, što bi značilo da liječnici čak i nakon što je pacijentu tijelo prestalo pokazivati znakove života imaju prostora za pokušaj reanimacije koja će potencijalno biti i uspješna.
Do sada se vjerovalo da, kad dođe do početka gašenja aktivnosti mozga, više nema povratka, a ovo je istraživanje dalo perspektivu iz koje spas možda ipak postoji.
Medicinske dvojbe
Unatoč zanimljivim i važnim zaključcima, istraživači koji su radili na ovom osjetljivom slučaju kažu da se i dalje ne može sa sigurnošću reći koji je točno trenutak u kojem nastupa čovjekova konačna smrt. “Nikada nismo imali metodu pomoću koje bismo mogli jasno dijagnosticirati smrt mozga i još nismo sigurni kada je točno u potpunosti izgubljena svjesnost umirućeg”, izjavio je Jed Hartings, znanstvenika na istraživanju.
Ovi rezultati mogli biti korisni i za još cijeli niz medicinskih dilema, poput one o tome koliko se dugo liječnici trebaju truditi da bi uspostavili cirkulaciju nakon srčanog ili moždanog udara te koliko bi se trebalo čekati da bi se počelo s donacijom organa.