OBAMA IZNIO PLAN ZA OSVAJANJE CRVENOG PLANETA 'Cilj nam je slanje ljudi na Mars do 2030-ih i njihovo sigurno vraćanje na Zemlju'

Američki predsjednik Barack Obama u završnici svoga drugoga mandata okrenuo se smjelim vizijama budućnosti. Protekloga tjedna na CNN-u je objavio esej "America will take the giant leap to Mars" u kome iznosi američki plan za osvajanje Crvenog planeta.

- Postavili smo jasan cilj koji je ključan za sljedeće poglavlje američke svemirske priče: slanje ljudi na Mars do 2030-ih i njihovo sigurno vraćanje na Zemlju, s temeljnom ambicijom da jednoga dana tamo ostanu dulje - napisao je, među ostalim, Obama.

Plan predsjednika na odlasku nije nov: Obama je sličan cilj postavio tijekom svoga prvog mandata kada je u travnju 2010. godine posjetio Svemirski centar Kennedy na Floridi. Osvrćući se na Obamin esej, New York Times ističe da glavni izazov u osvajanju Crvenog planeta nije tehnički, nego politički i financijski. Ako bi Kongres osigurao snažno financiranje NASA-e, ona bi u 2030-ima mogla poslati astronaute u orbitu oko Marsa, ističu analitičari.

- Ipak, spuštanje na Mars neće se dogoditi prije 2040-ih - ustvrdio je William H. Gerstenmaier, jedan od čelnih ljudi NASA-e.

Prije NASA-e bi do Marsa mogla stići privatna svemirska kompanija SpaceX čiji je čelni čovjek Elon Musk najavio slanje prvih letjelica s ljudskom posadom na Crveni planet već 2024. godine.

Dugovječni goli sljepaš

Goli sljepaš jedna je od najružnijih životinja, ali omiljena među znanstvenicima zbog svoje dugovječnosti, otpornosti na rak, ali i boli uslijed ozljeda i upala. Sada je međunarodni tim znanstvenika, među kojima je i mladi hrvatski molekularni biolog Damir Omerbašić (31), otkrio zašto goli sljepaš ne osjeća bol izazvanu toplinom kod upale. Ovo otkriće moglo bi otvoriti put novim metodama liječenja boli, primjerice kod artritisa.

- Mi smo 2011. godine otkrili molekularni mehanizam zašto goli sljepaš ne osjeća bol od kiseline. Sada smo opisali drugi molekularni mehanizam, nedostatak termalne hiperalgezije kod te životinje. Termalna hiperalgezija ima zaštitni učinak, ona nas prisiljava da čuvamo naše ranjeno ili upaljeno tkivo od daljeg oštećenja - rekao je dr. Damir Omerbašić, postdoktorand u Centru za molekularnu medicinu Max Delbrück (MDC) u Berlinu. On je i prvi autor rada o golom sljepašu objavljenog u časopisu Cell Reports.

Goli sljepaš jest glodavac sličan krtici, ali bez dlaka. Genetski je sličan mišu, ali živi 10 puta dulje od njega pa može doživjeti i više od 30 godina. Nadalje, goli sljepaš gotovo nikad ne obolijeva od tumora. Živi u subsaharskoj Africi, u tunelima pod zemljom. Znanstvenici se nadaju da će istraživanjem golog sljepaša spoznati više i o mehanizmima osjećaja boli kod sisavaca, uključujući ljude.

Uspješna operacija sijamskih blizanaca

Sijamski blizanci spojenih glava, trinaestmjesečni dječaci Anias i Jadon McDonald, uspješno su razdvojeni nakon 16-satne operacije u Dječjoj bolnici Medincinskog centra Montefiore u New Yorku. Delikatnu operaciju izveo je tim poznatog kirurga dr. Jamesa Goodricha, a mališani će biti podvrgnuti još nekoliko operacija kako bi se rekonstrirale njihove glave.

- Dvije odvojene bebe . Stojimo na pragu nepoznatoga. Sljedećih nekoliko mjeseci bit će kritično u pogledu njihova oporavka i mnogo tjedana nećemo znati pouzdano kako se Anias i Jadon oporavljaju - napisala je na Facebooku nakon operacije njihova majka Nicole McDonald. Anias i Jadon rođeni su u Chicagu, a imaju i trogodišnjeg brata. Sijamski blizanci iznimno su rijetki i procjenjuje se da se događaju između jedan slučaj na 49.000 rođenih i jedan slučaj na 189.000 rođenih. Oko 80 posto sijamskih blizanaca koji nisu prošli operaciju umiru unutar prve dvije godine života, što roditelje stavlja pred strašno teški izbor.

Veliki projekt mapiranja ljudskog tijela

Međunarodni tim znanstvenika pokrenuo je prije nekoliko dana inicijativu Human Cell Atlas, veliki projekt čiji je cilj mapirati i opisati svaku stanicu u ljudskom tijelu. Izrada toga atlasa trajat će vjerojatno trajati duže od desetljeća. Projekt je pokrenula skupina znanstvenika Instituta Broad s MIT-a i Harvarda u SAD-u, te Institut Sanger i Wellcome Trust u Velikoj Britaniji, no ideja je da u njemu sudjeluju znanstvenici i donatori iz cijelog svijeta.

- Inicijativa o atlasu ljudskih stanica je početak nove ere razumijevanja stanica. Otkrit ćemo nove vrste stanica, saznati kako se one s vremenom mijenjaju tijekom rasta i bolesti, te steći bolje shvaćanje biologije - istaknula je dr. Sarah Teichmann iz Instituta Sanger u Londonu. Atlas će biti dostupan cijelom svijetu, a znanstvenici se nadaju da će to transformirati istraživanje ljudskog razvoja i razvoja niza oboljenja, uključujući rak te Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest.

- Vjerujemo da će uspješan opis svih stanica u zdravom ljudskom tijelu utjecati na gotovo sve aspekte biologije i medicine u desetljećima koje dolaze - rekao je jedan od inicijatora Human Cell Atlas dr. Aviv Regev s Instituta Broad.

Robert Trivers Wild Life from Work site on Vimeo.

Evolucijski biolog gost u Zagrebu

U Zagrebu je prošli tjedan gostovao slavni američki evolucijski biolog Robert Trivers (73). On je u sklopu 2. simpozija o snazi evolucijske misli Trivers održao niz predavanja za akademsku zajednicu, ali i širu javnost.

- Ni u ludilu nisam očekivao da bi takav jeftini prevarant kao Donald Trump mogao doći na čelo tako moćne zemlje kao što je SAD. Onima koji ga podržavaju preporučio bih da prestanu pušiti marihuanu ili da povećaju doze - poručio je Trivers na svom prvom predavanju u prepunom kinu Europa. Triversovim gostovanjem u Zagrebu počela je i njegova europska turneja na kojoj predstavlja autobiografiju “Wild Life” i istoimeni dokumentarac.

Robert Trivers rođen je u obitelji diplomata, a odrastao je u SAD-u, Njemačkoj i Danskoj. Ranih 1970-ih, još kao student na Harvadu, Trivers je napisao četiri revolucionarna rada u kojima je formulirao teoriju recipročnog altruizma, teoriju roditeljskog ulaganja te teoriju sukoba roditelja i djece, a njegova se djela smatraju temeljem sociobiologije. Za svoj znanstveni doprinos biologiji, a zatim i psihologiji, Robert Trivers je 2007. godine dobio prestižnu nagradu Crafoord Prize, koju neki nazivaju i “Nobelom za biologiju”.

Sjajnu znanstvenu karijeru pratio je i turbulentan životni stil. U mladosti je bio pripadnik Crnih pantera, političke organizacije koja se borila za prava Afroamerikanaca. Velik dio života Robert Trivers je proveo na Jamajci odakle potječu i obje njegove bivše žene s kojima ima petero djece i 10 unuka.