OGORČENI HRVATSKI ZNANSTVENICI Zatražili hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja, kažu da ih država ignorira: 'Ovo je krajnje neozbiljan stav'

Apel za sustavnu klimatsku akciju, koji je potpisalo 550 hrvatskih znanstvenika, prije gotovo mjesec dana predan je Vladi, premijeru, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. No, ni tjednima nakon što su pozvali nadležne institucije da pokrenu konkretne i ambiciozne mjere za rješavanje tog problema, ništa se nije pomaknulo s mrtve točke.

'Znanstvenici RH za klimu' kažu da su s priopćenjem u kojem to konstatiraju htjeli pričekati do petka, no opomena Europske komisije zbog hrvatskog neispunjavanja obveze izvješćivanja o ciljevima povećanja energetske učinkovitosti, koja je stigla u srijedu, potaknula ih je da s njime izađu već danas.

U priopćenju pod naslovom 'Nepodnošljiva lakoća neozbiljnosti RH po pitanjima klimatske krize' znanstvenici podsjećaju da su prije gotovo mjesec dana na adrese više institucija dostavili apel koji sadrži 11 konkretnih zahtjeva i koji je potpisalo 550 znanstvenika, potkrijepljenih literaturnim izvorima, a institucijama se izričito pruža i ekspertna pomoć pri kreiranju politika usmjerenih ka suočavanju s klimatskom krizom, no te iste institucije su na njega odgovorile - šutnjom.

- Danas je i Europska komisija odlučila pokrenuti postupak zbog povrede protiv Hrvatske uputivši joj službenu opomenu zbog neispunjavanja obveze izvješćivanja o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti. To je samo jedno u nizu upozorenja koje je naša država dobila zbog svoje neaktivnosti po pitanjima suočavanja s klimatskom krizom, stoji u priopćenju koje potpisuju Dubravka Vitali Čepo s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta te Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković.

- Nažalost, te činjenice su indikacija krajnje neozbiljnog stava nominalno najodgovornijih institucija RH na najveći problem s kojim je suočeno današnje čovječanstvo, u svoj njegovoj rasprostranjenosti i raznolikosti, poručuju znanstvenici.

Ovim su putem ponovno pozvali spomenute institucije da najozbiljnije razmotre apel koji su im uputili znanstvenici.

- Apel, naime, jasno ukazuje na ozbiljnost globalne klimatske krize, koja se svakim nedjelovanjem produbljuje te svakim danom odgađanja odlučne akcije. Ovdje još jednom podsjećamo naše institucije na bjelodanu činjenicu da Republika Hrvatska nije izolirana jedinica, nego dio globalne zajednice čovječanstva, stoji u priopćenju.

- Dakle, Republika Hrvatska nema nikakve izlike za nedjelovanje u smislu ublažavanja klimatske krize. Vodeći se načelom da sve politike suočavanja s klimatskom krizom moraju imati uporište u istraživanjima svih znanstvenih područja, ponavljamo i da našim institucijama nudimo svu našu ekspertnu pomoć pri donošenju i provedbi ambicioznih politika suočavanja s klimatskom krizom, poručuju 'Znanstvenici RH za klimu'.

Podsjetimo, oni su prije mjesec dana ustvrdili da klimatske promjene s kojima se trenutno suočavamo predstavljaju izvanredno stanje te najozbiljniju i najkompleksniju krizu kojoj je čovječanstvo u cjelini ikada bilo izloženo.

- Svi grafovi koje dobivamo mjerenjima pokazuju da smo se približili opasnoj granici klimatskih promjena, kada više neće biti moguć povratak, kazao je tada Biliškov na konferenciji za novinare ispred Banskih dvora.

Znanstvena istraživanja pokazuju da su antropogeni utjecaji dominantan faktor koji je doveo do aktualnih klimatskih promjena. Te znanstvene činjenice jasno upućuju na vrlo ambicioznu akciju na globalnoj razini, s konkretnim ciljevima: emisije ugljikovog dioksida moraju biti radikalno srezane kako bi već tijekom ove godine dosegle svoj vrhunac, da bi se zatim smanjile za 45 posto do 2030., dok bi se do 2050. emisije trebale potpuno ukinuti, kazao je Biliškov.

Znanstvenici, između ostalog, zahtijevaju hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Hrvatske, uključenje znanstvenika svih profila u procese donošenja politika vezanih za klimatsku krizu, rad na sustavnom i aktivnom podizanju svijesti opće javnosti o klimatskoj krizi, što uključuje i razvoj obrazovnih tema iz područja održivog razvoja koji trebaju biti implementirani u školske kurikulume.

Nadalje, traže hitnu implementaciju programa sustavne tranzicije prema održivoj energetici s konačnim ciljem potpunog obustavljanja projekata ekstrakcije i eksploatacije fosilnih goriva, prepoznavanje i poticanje niskougljičnih zanimanja i životnih stilova te prateće infrastrukture te poticanje lokalne proizvodnje, distribucije i trgovine koja ne uključuje transport proizvoda iz udaljenih zemalja.

Znanstvenici ističu da je za globalnu transformaciju prema održivom društvu potrebno zajedničko djelovanje cijelog čovječanstva.

- To je zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja. To je zahtjev koji podrazumijeva zajedničko, sinergijsko djelovanje svih ljudskih djelatnosti, kazao je u siječnju Biliškov.