Opaka bolest koja je odnijela više života nego Prvi svjetski rat i danas je zanimljiva biolozima, medicinarima, povjesničarima...

Ove godine svijet će obilježiti 100. godišnjicu španjolske gripe, najrazornije epidemije neke zarazne bolesti u ljudskoj povijesti. Španjolska gripa odnijela je više života nego Prvi svjetski rat te uvelike utjecala na neke povijesne događaje, kao što je jačanje pokreta protiv britanske kolonijalne vlasti u Indiji te širenje sustava javnog zdravstva u europskim zemljama. Opaka virusna bolest i danas je zanimljiva biolozima, medicinarima, povjesničarima, sociolozima, psiholozima koji iz zastrašujuće povijesne epizode žele spoznati moguću lekciju za buduću sličnu pandemiju. Upoznajemo vas sa sedam najvažnijih spoznaja o zloglasnoj “španjolki”.

1. Koliko je ljudi zapravo ubila španjolska gripa?

Nema točnog podatka. No procjenjuje se da je između ožujka 1918. i ožujka 1920. godine španjolska gripa pogodila 500 milijuna ljudi, trećinu tadašnjeg stanovništva. Smatra se da je ubila barem 50, a možda i 100 milijuna ljudi. Usporedbe radi, u Prvom svjetskom ratu poginulo je 17 milijuna ljudi. Španjolska gripa zahvatila je sve kontinente (osim Antarktike), a najteže pogođena zemlja bila je Indija, gdje je pošast usmrtila 17 milijuna ljudi. Prvi val gripe u Hrvatskoj zabilježen je u srpnju 1918. godine, a među prvim oboljelima bili su vojnici u Zagrebu i Požegi. Sljedećih tjedana zaraza se proširila na središnju Hrvatsku i Dalmaciji, a Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obavijestila je stanovništvo o epidemiji tek početkom listopada 1918. godine. U našoj je zemlji zloglasna “španjolka” harala do početka 1919. godine, a procjenjuje se da je ubila između 15.000 i 20.000 Hrvata.

2. Tko je bio nulti pacijent španjolske gripe?

Prvi oboljeli od španjolske gripe bio je Albert Gitchell, vojni kuhar u američkoj bazi Fort Riley u Kansasu. On se ujutro 11. ožujka 1918. godine potužio vojnom liječniku na kašalj, glavobolju i visoku temperaturu. Do ručka je u bolnici već bilo stotinjak vojnika s istim simptomima, dok je do kraja tjedna taj broj porastao na 500. Tijekom ožujka toliko je vojnika bilo bolesno da je bolnica bila premalena za njihov smještaj. U knjizi “Pale Rider” (Blijedi jahač), objavljenoj prošle godine, britanska znanstvena novinarka Laura Spinney spekulira da su nulti pacijenti mogli biti i jedan seljak u pokrajini Shanxi na sjeveroistoku Kine te vojnik primljen u francusku vojnu bolnicu u Etaplesu.

3. Kako se “španjolka” proširila svijetom?

Zloglasna gripa napala je čovječanstvo u tri vala. Prvi je počeo u ožujku 1918. godine među američkim vojnicima u Kansasu. Smrtnost u tome valu nije bila tako visoka, vojnici su je opisivali kao “trodnevnu groznicu”, a do kraja proljeća odnijela je 56 života. No problem je bio što su američki vojnici odlazili u Europu pa se gripa raširila po Starom kontinentu. Drugi val španjolske gripe bio je najsmrtonosniji, a počeo je u kolovozu 1918. godine. Prvi su na udaru bili gradovi Boston i Philadelphia u SAD-u, Brest u Francuskoj i Freetown u Sijera Leoneu. Prema nekim procjenama, drugi val “španjolke” u 25 tjedana odnio je živote 25 milijuna ljudi. Treći val gripe krenuo je početkom 1919. te potrajao do ožujka 1920.godine.

4. Odakle naziv španjolska gripa?

Ime je dobila zahvaljujući političkim okolnostima. Zbog ratnih prilika, vlade zaraćenih zemalja ograničile su objavu vijesti o bolesti strahujući da bi to moglo porazno utjecati na moral stanovništva. Kako je Španjolska ostala neutralna u ratu, nije bilo cenzure i to je omogućilo novinarima da slobodno izvješćuju o posljedicama bolesti. Posebno ekstenzivni izvještaji u španjolskim su se novinama pojavili u lipnju 1918. godine, kad je od gripe obolio i kralj Alfonso XIII. Iako je u povijest ušla kao španjolska gripa, ta je pošast od 1918. do 1920. godine nosila različita imena koja svjedoče o tom teškom vremenu neprijateljstva među narodima. Tako su je u Senegalu nazvali brazilskom, u Brazilu njemačkom, u Poljskoj boljševičkom, a u tadašnjoj Perziji (današnji Iran) britanskom gripom.

5. Koga je najčešće napadala “španjolka”?

Za razliku od sezonske gripe s kojom se srećemo svake godine, a koja je najopasnija za malu djecu, stare ljude i osobe narušenog imuniteta, “španjolka” je najviše napadala mlade i zdrave osobe u dobi između 20 i 40 godina. Zaražene osobe umirale bi vrlo brzo, nekada samo nekoliko sati nakon što bi shvatile da su bolesne. Prvi simptomi bili su umor, visoka temperatura i glavobolja, a zatim bi se javili bolovi u mišićima i zglobovima. No simptomi bi se unutar nekoliko sati znatno pogoršali. Oboljeli su umirali u strašnim mukama: koža bi im poljubičastila, a pluća bi im bila ispunjena crvenkastom želatinastom masom koja bi ih polako gušila. Neki su kašljali toliko snažno da su im popucali trbušni mišići. Uzrok smrti obično je bio krvarenje iz sluznica, posebno iz nosa, crijeva i želuca. Među poznatim žrtvama “španjolke” bili su francuski pjesnik Guillaume Apollinaire i austrijski slikar Egon Schiele. Jedna od žrtava bio je i Frederick Trump, djed aktualnog američkog predsjednika.