Pred nama je još jedna uzbudljiva godina na znanstvenom i tehnološkom planu. Iako se znanstvena otkrića u pravilu ne mogu predvidjeti, poznati znanstveni i popularnoznanstveni časopisi i portali kao što su Nature, New Scientist, Life Science i drugi objavili su koji nas događaji, misije i aktivnosti očekuju ove godine. U Zoomu donosimo izbor nekih od događaja koji bi mogli obilježiti znanstvenu 2025. godinu.
Pripreme za pandemiju
Pet je godina od početka pandemije koronavirusa, svijet još uvijek uči kako se pripremiti za buduće pandemije i spriječiti ih. Članice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) propustile su rok do lipnja 2024. godine za postizanje dogovora o globalnom sporazumu o pandemiji. Razgovori su zapali u slijepu ulicu zbog neslaganja oko pravila za razmjenu uzoraka i genomskih sekvenci patogena te korištenja tehnologija koje mogu pomoći siromašnim i zemljama u razvoju da brzo proizvedu cjepiva, lijekove i potrebne testove. Članice WHO-a sada žele finalizirati tekst sporazuma do svibnja 2025. godine, a ta nastojanja dolaze u ključnom trenutku. U kolovozu je WHO ažurirao svoj popis patogena koji bi mogli izazvati sljedeću pandemiju dodavši više od 30 mikroorganizama, uključujući viruse gripe tipa A, denga groznice i mpoxa (majmunska groznica) te bakterijske sojeve odgovorne za koleru i kugu.
Međunarodna godina kvantne znanosti
Ujedinjeni narodi (UN) službeno su proglasili 2025. Međunarodnom godinom kvantne znanosti i tehnologije (IYQ). U skladu s tom odlukom, tijekom ove godine održat će se niz konferencija i događaja čiji je cilj istaknuti utjecaj i doprinos kvantne znanosti. Odlukom o proglašenju Međunarodne godine kvantne znanosti i tehnologije želi se obilježiti 100. obljetnica nastojanja njemačkog fizičara Wernera Heisenberga (1901.- 1976.) da razvije matematičku formulaciju kvantnih fenomena. Werner Heisenberg je 1925. godine, s Maxom Bornom i Pascualom Jordanom, objavio tri rada koja se smatraju temeljem kvantne mehanike. Danas je kvantna mehanika eksperimentalno najpreciznije ispitana teorija u znanosti. Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1932. godine, Werner Heinsenberg povezan je i s našom sredinom jer je njegov učenik bio Ivan Supek (1915. - 2007.). Prigodom obilježavanja 300 godina Sveučilišta u Zagrebu 1969. godine proglašen je počasnim doktorom.
Novi element periodnog sustava
Utrka za otkrivanjem novih kemijskih elemenata zahuktat će se 2025. godine, navodi New Scientist. Taj britanski popularnoznanstveni časopis predviđa da bi ove godine mogao biti sinetiziran 120. element koji je već nazvan unbinilij. Nekoliko grupa u svijetu zaokupljeno je sintezom unbinilija, no najbljiži cilju je tim Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley (LBNL) u Kaliforniji pod vodstvom Jacklyn Gates.
Tim planira upotrijebiti snop čestica titana (element 22) i metu napravljenu od radioaktivnog elementa kalifornija (element 98) osiguravajući točan broj protona da se postigne 120 potrebnih za unbinilij. Ovaj eksperiment oslanjat će se na ključno otkriće LBNL-a 2024. godine, kada je prvi put koristio snop od titana za stvaranje livermorija (element 116) ispaljivanjem na komad plutonija (element 94).
Svemirske misije pred nama
Kada je u veljači prošle godine lander Odysseus kompanije Intuitive Machines sletio na Mjesec u sklopu NASA-ina programa Commercial Lunar Payload Services (CLPS), bilo je to prvo američko spuštanje nakon misije Apollo 17 u prosincu 1972. godine. Cilj je programa Commercial Lunar Payload Services isporuka znanstvenog i tehnološkog tereta na Mjesec s pomoću komercijalnih landera. Ove godine planira se nekoliko CLPS misija, uključujući isporuke tvrtki Astrobotic, Intuitive Machines i Firefly Aerospace koji će nositi niz znanstvenih instrumenata i tehnoloških sustava na različite lunarne lokacije.
Kina u svibnju planira ambicioznu misiju Tianwen-2 koja bi trebala pokupiti uzorke s asteroida Kamo‘oalewa i vratiti ih na Zemlju. Riječ je o asteroidu promjera oko 40 metara koji je otkriven 2016. godine i kategorizira se kao objekt s putanjom blizu Zemljinoj.
NASA-ini astronauti Butch Wilmore i Suni Williams krenuli su s Floride na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) 5. lipnja 2024. godine i umjesto da ostanu tjedan dana, i dalje su "zarobljeni" u svemiru. Naposljetku, trebali bi se vratiti na Zemlju krajem ožujka.
Ove godine bit će okončana NASA-ina misija Juno (Junona) koja je lansirana 2011. godine da bi nakon pet godina putovanja ušla u orbitu divovskog planeta Jupitera. Posljednjih osam godina Junona je došla do važnih otkrića, uključujući i velike oluje oko Jupiterovih polova te aktivne vulkane i jezera lave na mjesecu Io.
Kolosalni uređaj za elementarne čestice
Fizičari koji se bave istraživanjem elementarnih čestica nadaju se da će European Spallation Source (ESS) u Lundu početi s radom ove godine, nakon više od desetljeća izgradnje. Ovaj će kolosalni uređaj generirati neutronske impulse ispaljivanjem snopa protona, ubrzanih skoro do brzine svjetlosti, na metu od teških metala. Znanstvenici će koristiti te neutrone za ispitivanje strukture materijala. Do kraja ove godine trebala bi biti gotova studija izvedivosti novog akceleratora FCC (Future Circular Collider) potencijalnog nasljednika poznatog akceleratora LHC (veliki hadronski sudarač) u CERN-u kod Ženeve. Novi CERN-ov sudarač, čija se cijena procjenjuje na 16 milijardi eura, bio bi opsega 91 kilometar, nalazio bi se na dubini od 200 metara te bi jednim dijelom prolazio kroz Švicarsku, a drugim kroz Francusku.
Ozempicom protiv Alzheimera
Ozempic i Wegovy već mijenjaju način na koji liječimo dijabetes tipa 2 i pretilost, a od sljedeće godine popisu bi se moglo dodati još jedno stanje koje pogađa milijune ljudi diljem svijeta: Alzheimerova bolest. Očekuje se da će se dva klinička ispitivanja kojima se semaglutid, lijek u Ozempicu i Wegovyju, istražuje kao terapija za ranu Alzheimerovu bolest završiti 2025. godine. Budu li rezultati pozitivni, to bi moglo označiti napredak u terapiji Alzheimerove bolesti, progresivnog oboljenja mozga karakteriziranoga gubitkom pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjenama osobnosti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 47,5 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije. Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 86.000 osoba s demencijom.
Što donosi Trump?
Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću mogao bi donijeti velike promjene u američku znanost, ali i imati globalne posljedice, navodi Nature. Tijekom svojeg prvog mandata Trump je povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma, a brojni su znanstvenici zabrinuti da bi to mogao ponoviti. Također, Trump bi mogao uvesti politike koje imaju implikacije na medicinu i zdravlje: imenovanje Roberta Kennedyja mlađeg, poznatog po skepticizmu prema cjepivima, za ministra zdravstva izazvalo je negodovanje niza američkih nobelovaca. Nadalje, imenovanje milijardera Elona Muska na čelo savjetodavnog tijela pod nazivom Department of Government Efficiency moglo bi utjecati na proračune i broj zaposlenika znanstvenih agencija. Naposljetku, tijekom svoje predizborne kampanje, Trump je obećao ukinuti izvršnu uredbu predsjednika Bidena o umjetnoj inteligenciji (AI), smjernicu za razvoj te tehnologije na siguran i odgovoran način.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....