Počela je nova era: NASA uskoro objavljuje nove spektakularne fotografije iz svemira, među njima i jednog egzoplaneta

Ovo je najstarije dokumentirano svjetlo u povijesti svemira od prije 13 milijardi, dopustite mi da to ponovim, 13 milijardi godina...Možemo vidjeti mogućnosti koje nitko prije nije vidio. Možemo otići na mjesta gdje nitko prije nije bio - rekao je američki predsjednik Joe Biden sinoć kasno navečer po našem vremenu kada je u društvu potpredsjednice Kamale Harris i predstavnika NASA-e objavio prvu fotografiju svemirskog teleskopa James Webb (JWST).

- To je najdublja slika našeg svemira koja je ikada snimljena – ponosno je dodao Bill Nelson, čelni čovjek NASA-e.

Diljem svijeta ovaj događaj popraćen je s oduševljenjem.

"Upravo je objavljena prva znanstvena slika sa Svemirskog teleskopa James Webb. Prikazuje galaktičko jato SMACS - 0723 od kojeg do nas svjetlo putuje 4 milijarde i 600 milijuna godina.

To je dosad najdublja i najoštrija slika u bliskoinfracrvenom dijelu spektra.To je kompozicija od više snimaka u različitim valnim duljinama s ukupnom ekspozicijom od 12,5 sati.

Boje su umjetne. Masivno jato galaksija djeluje kao gravitacijska leća koja stvara izobličene i povećane slike galaksija koje su daleko, daleko iza ovog jata. Koliko su daleko, to zasad ne znamo.

Galaktičko jato

Na slici su tisuće galaksija.Upravo je objavljena prva znanstvena slika sa Svemirskog teleskopa James Webb. Prikazuje galaktičko jato SMACS - 0723 od kojeg do nas svjetlo putuje 4 milijarde i 600 milijuna godina.To je dosad najdublja i najoštrija slika u bliskoinfracrvenom dijelu spektra. To je kompozicija od više snimaka u različitim valnim duljinama s ukupnom ekspozicijom od 12,5 sati. Boje su umjetne. Masivno jato galaksija djeluje kao gravitacijska leća koja stvara izobličene i povećane slike galaksija koje su daleko, daleko iza ovog jata. Koliko su daleko, to zasad ne znamo. Na slici su tisuće galaksija", napisao je na Facebooku Ante Radonić, poznati popularizator astronomije i svemirskih letova.

Slika galaktičkog jata SMAC-0723 bila je samo uvid u objavu četiri spektakularne fotografije za što će NASA danas poslijepodne oko 16 i 30 prema našem vremenu organizirati poseban događaj. Riječ je o fotografijama maglice Kobilica (Carina Nebula), planetarne maglice Južni Prsten (Southern Ring Nebula), skupine galaksija Stephanova petorka (Stephan‘s Quintet) i spektralnih podataka atmosfere planeta koji kruži oko zvijezde WASP-96 udaljene od nas preko 1000 svjetlosnih godina.

Oko 10 milijardi dolara vrijedni svemirski teleskop James Webb lansiran je 25. prosinca prošle godine (zbog toga su ga neki nazvali Božićnim teleskopom) na raketi Ariane iz svemirske luke Kourou u Francuskoj Gvajani. Na svoje odredište, Lagrangeovu točku L2, udaljenu 1,5 milijuna kilometara od Zemlje, stigao je 29. siječnja. Lagrangeova točka L2 jest pozicija gdje se neutraliziraju gravitacijski utjecaji Zemlje i Sunca. Inače, lansiranje JWST-a odgođeno je više puta zbog vrlo zahtjevne tehničke realizacije. Teleskop je jako osjetljiv te je morao biti lansiran u sklopljenom stanju. Tijekom putovanja do odredišta dijelovi teleskopa postupno su se rastvarali, a sve se odvijalo prema planu NASA-inih inženjera.

Najsofisticiraniji instrument u astronomiji

JWST, najsofisticiraniji instrument u astronomiji, neki nazivaju nasljednikom svemirskog teleskopa Hubble lansiranog još u travnju 1990. godine. No, za razliku od Hubblea, svemirski teleskop James Webb prije svega je usmjeren na infracrvenu svjetlost, koja je idealni dio spektra za promatranje hladnih nebeskih objekata - od međuzvjezdanih oblaka prašine i plinova te čestica oko zvijezda iz kojih nastaju planeti, ali i planeta u orbitama oko udaljenih zvijezda. JWST ima oko 10 puta bolju razlučivost od prethodnih infracrvenih teleskopa, poput primjerice Spitzera, a fini spektroskopi kojima je opremljen mogu čak analizirati sastav atmosfera oko ekstrasolarnih planeta.

Osmišljen još 1996. godine, JWST predstavlja remek-djelo suvremene tehnologije, a rezultat je suradnje između Američke (NASA), Europske (ESA) i Kanadske svemirske agencije (CSA). Samo za osmišljavanje, izradu i testiranje zrcalnih dijelova bilo je potrebno desetljeće znanstvenog i inženjerskog rada. JWST je nazvan prema bivšem direktoru NASA-e Jamesu Webbu (1906. - 1992.) koji je bio izbor predsjednika Johna F. Kennedyja (1917. -1962.), a igrao važnu ulogu u programima Gemini, Mercury i Apollo. No, imenovanje teleskopa po Jamesu Webbu izazvalo je prijepor. Više od 1.200 ljudi, uglavnom astronoma ili ljubitelja astronomije potpisalo je peticiju u kojoj je od NASA-e tražilo preimenovanje teleskopa s obrazloženjem da je James Webb tijekom svog mandata navodno bio upetljan u progon homoseksualaca zaposlenih u državnim službama. NASA je otvorila istragu, no naposljetku je odbila promijeniti ime svemirskog teleskopa.

Glavni dijelovi JWST-a su zrcalo promjera 6,5 metara koje se sastoji od 18 heksagonalnih segmenata, višeslojni štit protiv Sunčeva svjetla i topline, modul s četiri vrhunska instrumenta, modul za kontrolu leta i solarni paneli za opskrbu električnom energijom, koji će uvijek biti usmjereni prema Suncu. Svako od 18 heksagonalno oblikovanih zrcala širine je 1,3 metra, veličine poput stolića za kavu i težine oko 40 kilograma. Početkom lipnja NASA je objavila kako je JWST na jednom dijela segmenta ogledala pretrpio oštećenja izazvana udarom mikrometeorida, no to srećom nije narušilo njegov rad. Teleskop radi na oko minus 220 Celzijevih stupnjeva, a od Sunca ga štiti pet membranskih slojeva, pri čemu niti jedan nije deblji od vlasi ljudske kose.

Znanstvenici diljem svijeta jedinstveni su u ocjeni da svemirski teleskop James Webb otvara novu eru u astronomiji, a predviđa se da će njegov "životni vijek" biti 10 godina.

- Najvažnije je da teleskop savršeno funkcionira, onako kako je bilo predviđeno. Već s prvim slikama svemirski teleskop James Webb je pokazao da će zaista imati najdublji pogled u svemir od svih teleskopa dosad. Vidi se da će se ovaj projekt jako isplatiti jer će nadopuniti znanje ne samo o ranoj fazi svemira, o razvoju prvih galaksija i evoluciji svemira nego ćemo u puno toga saznati o tijelima u Sunčevom sustavu, a također ćemo puno saznati o atmosferama drugih planeta – rekao nam je Ante Radonić.