Iako je tek prva polovina ljeta, na sjevernoj hemisferi trenutno bjesni nekoliko velikih šumskih požara pa se velike količine dima šire Euroazijom i Sjevernom Amerikom.
Istraživanje koje je obavio centar za praćenja stanja atmosfere Copernicus (CAMS) pokazalo je da su požari koji sada gore u Kanadi, na Aljasci i u istočnoj Rusiji, krenuli već tijekom kasnog proljeća, piše Guardian.
Ovakve šumske požare općenito izazivaju dulja sušna i vrela razdoblja u područjima visoke vegetacije, te uzrokuju pojačanu emisiju CO2. Dim se također počeo širiti mnogo sjevernije te stigao sve do Arktičkog oceana i Arktika.
Emisije od požara u Rusiji su u lipnju i srpnju bile više nego proteklih godina, a požar u Amurskoj oblasti otpustio je procijenjenih 17,2 megatona CO u samo dva mjeseca, što je najveća količina unazad 22 godine.
I Kanada je, što se emisija CO2 tiče, oborila rekord s ukupnim emisijama od 11,1 megatona te 13,2 megatona za Britansku Kolumbiju i Albertu tijekom lipnja i srpnja.
Znanstvenik CAMS-a, Mark Parrington, kaže: ‘Mi u CAMS-u već godinama motrimo šumske požare i tijekom tog vremena smo uočili neke ekstremno velike vrijednosti emisija i utjecaja na atmosferu, posebno u Kanadi, istočnoj Rusiji i na Arktiku.‘
Sve učestaliji požari su glavni uzrok povećanih emisija.
Guillermo Rein, profesor na Imperial Collegu u Londonu kaže: ‘Proteklih godina se požarna sezona produljuje - počinje ranije i traje dulje. Ali ne radi se samo o tome da je požarna sezona sve dulja, već je i intenzitet požara bez presedana.‘
Prema službenim ruskim brojkama, broj šumskih požara ove je godine za 30 posto veći nego prošle godine, a opožareno područje je 50 posto veće, što naglašava povećani intenzitet požara.
Povećane emisije dima su dovele do vrlo visokih razina onečišćenja koje, pak, mogu izazvati različite zdravstvene tegobe.
‘Najočitije kratkoročne tegobe su komplikacije vezane uz respiratorni sistem, koje su posebno opasne za ljude koji već imaju neka prijašnja stanja poput astme, srčanih tegoba i bolesti pluća‘, kaže dr. Marina Romanello s UCL-ovog Instituta za globalno zdravlje.
‘Međutim, kako su šumski požari sve češći, i ljudi su sve češće izloženi akutnim razinama zagađenja zraka od dima, što povećava rizik od razvoja kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti i raka.‘
Diljem regija poput Mongolije, sjeveroistočne Kine i Japana je koncentracija vrlo sitnih, štetnih čestica dima, poznatih kao PM2,5, po nekoliko puta viša od razine koju je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila dopuštenom.
‘Čestice PM2,5 mogu prodrijeti duboko u pluća, proći plućno-krvnu barijeru i ući u krvotok, zbog čega su visoke razine dima posebno zabrinjavajuće‘, kaže doktorica Romanello.
Iako su razine emisija od šumskih požara za 2024. jako visoke, još nisu dostignute katastrofalne razine iz 2023. godine kad je u Sjevernoj Americi zabilježena rekordno visoka razina PM2,5 čestica.
‘Ove sezone možda ipak neće biti oboreni rekordi, ali čudna je situacija u kojoj godinama gledate jako loše stanje, pa taman kad pomislite da se situacija popravila, ona je i dalje prilično loša‘, kaže dr. Romanello.