'POSTIGLI SMO NEŠTO ŠTO JE DOSAD NALIKOVALO NA SF' Na pomolu revolucija, znanstvenici stanice raka uspjeli pretvoriti u bezopasne masne stanice

Pretvaranje opasnih stanica raka u posve bezopasne masne naslage zvuči kao znanstvena fantastika. Međutim, švicarski su znanstvenici postigli upravo to, u novom istraživanju provedenom na miševima. Iskoristili su plastičnost, tj. prilagodljivost određenih malignih stanica, metastaza, te stanice raka dojke kod miševa pretvorili u masne stanice.

Do otkrića su došli koristeći dva lijeka, već odobrena za upotrebu kod ljudi. Proces, nažalost, nije pretvorio sve stanice raka u masne stanice, no zaustavio je metastaze, odnosno širenje na druge dijelove tijela.

Istraživanje je još uvijek u povojima i nije još jasno hoće li se otkriće primjenjivati na ljude ili na druge tipove raka. Znanstvenici se nadaju i ističu da postoji velika mogućnost za to, piše u članku objavljenom u znanstvenom časopisu ‘Cancer Cell’.

Ako se i buduća istraživanja pokažu uspješnima, znanstvenici vjeruju da bi se terapija mogla koristiti uz uobičajenu kemoterapiju čime bi se ‘suzbio rast primarnog tumora kao i nastanak smrtonosnih metastaza’, rekao je jedan od autora Gerhard Christofori, profesor na Sveučilištu Basel u Švicarskoj.

Pretvaranje stanica raka u masne stanice

Kad stanice raka metastaziraju, prolaze kroz promjene koje im omogućuju ‘oslobađanje’ od primarnog tumora i prošire se na drugi dio tijela. Kako bi im to uspjelo, stanice se privremeno transformiraju u svojevrsno ‘nezrelo’ stanje, usporedivo s matičnim stanicama. U znanstvenoj terminologiji taj se proces naziva epitelno-mezenhimalna tranzicija (EMT).

Tijekom EMT-a stanice raka nalaze se u plastičnom, odnosno promjenjivom stanju. To je stanje koje, smatraju znanstvenici, nudi ‘paletu mogućnosti’ za terapije koje ciljaju ove stanice i prisiljavaju ih na promjene, transformaciju u neki drugi oblik stanica.

Kako bi testirali hipotezu, znanstvenici su prvo stvorili mišji model ljudskog raka dojke presađivanjem stanica raka dojke kod ljudi u masne stanice ženke miša. Potom su miševe liječili s dvije vrste lijekova - rosiglitazonom (lijek za dijabetes tipa 2) i trametinibom (terapija za sprečavanje širenja raka).

Department of Biomedicine, University of Basel

Slika lijevo prikazuje stanice raka zelene, a masne stanice crveno; slika desno prikazuje stanice raka koje su se pretvorile u masne stanice tamno žute boje

Kad su miševi primili ovu kombinaciju lijekova, stanice raka odvojile su se od primarnog tumora i pretvorile se u masne stanice. Lijekovi su također uspjeli spriječiti rast tumora i nastanak daljnjih metastaza, prenosi Live Science.

Buduća istraživanja

Ciljanje stanica raka EMT-om je ‘nova i elegantna ideja koja loše pretvara u dobro’, rekao je Andrej Gudkov, znanstvenik i jedan od šefova istraživačkog odjela Centra za rak Roswell Park u New Yorku, koji nije bio uključen u studiju. U ovom slučaju stanice raka u prilagodljivoj fazi bile su prisiljene promijeniti se u masne stanice koje nisu sposobne za daljnje promjene, rekao je Gudkov.

Složio se da ovo istraživanje ‘puno obećava’ jer su korišteni već odobreni lijekovi. Međutim, plan takve studije, kojom bi se dokazala neupitna učinkovitost kod ljudi, još nije jasan. Veliki je izazov otkriti i testirati lijekove koji mogu spriječiti metastaze, dodao je Gudkov. Takva istraživanja trebaju biti dugotrajna i zahtijevaju velik broj pacijenata.

Znanstvenici smatraju da, ako uspiju ‘kritičnu masu’ stanica raka koje prolaze EMT pretvoriti u masne stanice, to bi moglo smanjiti i sposobnost tumora da se prilagodi kemoterapiji. Naime, smatra se da EMT pomaže stanicama raka pobjeći od kemoterapije, čime postaju još prilagodljivije.

U budućim eksperimentima na životinjama znanstvenici će testirati dvostruku terapiju lijekom paralelno s kemoterapijom te ispitati hoće li se jednako ponašati i stanice drugih tipova raka.