‘Posve neočekivano‘ otkriće rovera na Marsu: ‘Počeo sam očajavati da nećemo naći odgovor‘

Najnoviji nalaz rovera Perseverance sugerira da je na mjestu drevnog jezera na Marsu nekad tekla vulkanska lava. Otkriće Perseverancea pokazuje da je dno jezera, po kojem se rover kreće od slijetanja, formirala tekuća vulkanska lava, prenosi CNN.

Prema znanstvenicima ove misije to je "potpuno neočekivano". Prije su mislili da su slojevite stijene koje je Perseverance fotografirao sedimentne.

Stijene koje je Perseverance do sada istraživao također su otkrile da su bile u interakciji s vodom u više navrata, a neke od njih u sebi sadrže organske molekule.

Ova otkrića mogla bi pomoći znanstvenicima u stvaranju točnog vremenskog slijeda za događaje u krateru Jezero, mjestu na kojem se nalazilo drevno jezero te imaju šire implikacije za razumijevanje Marsa.

Nalaz je objavljen u srijedu tijekom jesenskog sastanka Američke geofizičke unije u New Orleansu.

Godinama su znanstvenici pokušali ustanoviti je li stijena u ovom krateru bila sedimentna stijena sastavljena od slojeva materijala koje je taložila drevna rijeka ili magmatska stijena koja nastaje kada teče ohlađena lava.

"Počeo sam očajavati da nikada nećemo naći odgovor", izjavio je Ken Farley, znanstvenik projekta Perseverance na Kalifornijskom institutu za tehnologiju u Pasadeni u Kaliforniji.

Sve se promijenilo kada je Perseverance počeo koristiti bušilicu na kraju svoje robotske ruke kako bi ostrugao površine stijena.

"Kristali unutar stijene bili su konačni dokaz", rekao je Farley.

Perseverance je opremljen skupom sofisticiranih instrumenata koji mogu fotografirati i analizirati sastav ostruganih stijena, otkrivajući njihov sastav i mineralni sadržaj.

Riznica znanja

U studenom je Perseverance svojim instrumentima proučavao stijenu, koju je tim prozvao "Brac". Analiza je otkrila velike kristale minerala olivina okružene kristalima piroksena, što je ukazivalo na to da stijena potječe iz vulkanskih tokova lave.

"Dobar student geologije će vam reći da takva tekstura ukazuje na stijenu koja je nastala kada su kristali rasli i taložili se u magmi koja se polako hladi - to mogu biti, primjerice, gusti tok lave, jezero lave ili magma komora", kaže Farley.

"Stijena se kasnije nekoliko puta mijenjala pod utjecajem vode, što je čini riznicom koja će omogućiti znanstvenicima da u budućnosti datiraju događaje u krateru Jezero, dublje razumiju razdoblje u kojem je voda bila češća pojava na površini i utvrde ranu povijest planeta. Povratak uzoraka s Marsa će sadržati izvrsne stvari."

Sada tim želi doznati jesu li stijene koje sadrže olivin nastale jezerom lave koja se hladila ili potječu iz podzemne komore lave koja je kasnije izbila na površinu zbog erozije.

'Potpuno neočekivano'

"Ovo je bilo potpuno neočekivano, a mi se trudimo razumjeti što to znači", rekao je Farley.

"No, mogu spekulirati da ovo vjerojatno nije izvorno dno kratera. Sudeći po promjeru ovog kratera, očekujemo da će izvorno dno biti znatno dublje od onoga gdje se trenutačno nalazimo".

Moguće je, kaže, da je lava tekla niže u krater, ali izvorno dno kratera je, smatra, ispod stijena preko kojih sada prelazi rover.

Perseverance je do sada prikupio četiri uzoraka stijena, a plan je prikupiti još 37 uzoraka. Oni će biti vraćeni na Zemlju u budućim misijama, što će omogućiti njihovo detaljno proučavanje.

Uzorci iz kratera Jezero mogli bi otkriti i postoji li život na Marsu.