PREDAK KOJI JE UKROTIO VATRU I POKAPAO MRTVE Nevjerojatni detalji o otkriću u kojem je sudjelovala i naša znanstvenica

Međunarodni tim znanstvenika, među kojima i dr. Davorka Radovčić iz Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, otkrio je novu vrstu ljudskih srodnika. Otkriće Homo naledija, kako se zove nova vrsta, objavljeno je u znanstvenom časopisu eLife, a bit će mu posvećena i naslovna priča listopadskog broja National Geographica. Znanstvenici pod vodstvom američkog paleontologa Leeja Bergera, profesora evolucije na Sveučilištu Witwatersrand u Johannesburgu, otkrili su tijekom 2013. i 2014. godine 1500 fosilnih ostataka barem 15 jedinki dosad nepoznate vrste. Nazvali su je Homo naledi (na lokalnom sesotho jeziku naledi znači zvijezda).

Fosilni ostaci nađeni su u nalazištu Dinaledi na području tzv. Kolijevke života, pedesetak kilometara od Johannesburga. Istraživači su zatim te fosilne elemente analizirali i znanstveno opisali.

- Bila sam u timu koji se bavio prepoznavanjem, deskripcijom te metrijskim i nemetrijskim analizama sačuvanih fragmenata lubanje Homo naledija. Time je Hrvatski prirodoslovni muzej, sa svjetski prepoznatom tradicijom bavljenja pitanjima porijekla čovjeka, sudjelovao u ovoj značajnoj međunarodnoj znanstvenoj suradnji koja je okupila tridesetak mladih znanstvenika s pet kontinenata - rekla nam je dr. Davorka Radovčić, kustosica u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.

Visok oko 1,5 metara

Starost nađenih fosila nije određena, no pretpostavlja se da su stari oko tri milijuna godina.

Rekonstrukcija kostura homo naledija u Johannesburgu (foto: AFP)

- Bila su tri pokušaja datiranja pronađenih fosilnih ostataka, koji su bili neuspješni, ali se radi na novim pokušajima datacije ostataka. Za razliku od drugih špiljskih naslaga na nalazištima unutar Kolijevke čovječanstva, fosili H. naledija nisu pronađeni u asocijaciji s fosilima drugih životinja koji bi ukazali na njihovu relativnu starost - istaknula je dr. Radovčić.Prosječan Homo naledi bio je visok 150 centimetara, težak oko 45 kilograma, a imao je mali mozak veličine naranče, volumena oko 500 kubičnih centimetara.

- Homo naledi dijeli pojedine zajedničke karakteristike s australopitecinima, a pojedine s ranim vrstama roda Homo, kao što su H. habilis ili H. erectus, pa je moguće da je ova nova vrsta bila ukorijenjena u sam početak i diverzifikaciju roda Homo. Istovremeno, Homo naledi pokazuje karakteristike koje su inače pronađene samo kod Homo sapiensa - rekla je dr. Davorka Radovčić te se osvrnula na važnost otkrića Homo naledija.

Muzej krapinskih neandertalaca (foto: Goran Mehkek)

- Sve donedavno, većina antropologa smatrala je da su se povećani mozak i korištenje alatki pojavili zajedno sa smanjenim dimenzijama zubi, kvalitetnijom prehranom, većim tijelom i dugim nogama. Sukladno tome, promjene u karakteristikama morfologije ranih pripadnika roda Homo bile su povezane s promjenama u ponašanju koje su utjecale na prehranu i mozak - pojasnila je dr. Radovčić.

Neočekivane osobine

Prof. Lee Berger i replika lubanje homo naledija

No, karakteristike Homo naledija ne uklapaju u ono što bi antropolozi očekivali.

- Homo naledi ima male zube i ruke koje izgledaju kao da su bile vješte u izradi alatki, ali u kombinaciji s malim volumenom mozga. Ima dugačke noge i čovjekolika stopala, ali isto tako ramena i prste koji su prilagođeni za penjanje po drveću. Kod ostataka H. naledija značajke koje su se po starijim pretpostavkama trebale istovremeno pojaviti nisu pronađene u očekivanoj kombinaciji, a to stvara zanimljiv mozaik i australopitecinskih i čovjekolikih karakteristika koji će nas potaknuti da revidiramo dosadašnje modele podrijetla našega roda - dodala je dr. Radovčić. Iako istraživanja još traju, znanstvenici smatraju da je H. naledi pokapao mrtve te koristio vatru kako bi osvijetlio špilju.