Prema Marsu kreću četiri letjelice, među njima i prva arapska te prva kineska misija

Ljubitelji svemirskih istraživanja sljedeće će godine doći na svoje jer nas čekaju brojne uzbudljive misije. Zanimljivo, čak četiri letjelice bit će upućene prema Marsu, a vidjet ćemo i početke programa Artemis, povratka Amerikanaca na Mjesec. U ZOOM-u donosimo pregled najzanimljivijih događaja u svemiru 2020. godine.

Solar Orbiter na putu prema Suncu

U veljači će iz Cape Canaverala na Floridi biti lansirana misija Solar Orbiter. Riječ je o satelitu za istraživanje Sunca koji je osmislila Europska svemirska agencija (ESA). Solar Orbiter bit će bliže Suncu od ijedne letjelice dosad, a prvi će i proučavati polarna područja na Suncu, koja je teško vidjeti sa Zemlje. Oko Sunca će orbitirati na udaljenosti od 43 milijuna kilometara te će biti unutar Merkurove putanje. Također, tijekom misije duge sedam godina, Solar Orbiter će istraživati i Sunčeve oluje koje utječu na električnu mrežu i komunikacijske sustave na Zemlji.

Prvi let Dragona 2 s posadom

Bespilotne letjelice-kapsule Dragon kompanije SpaceX već godinama prevoze teret na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS), zbog čega ih nazivaju “svemirskim kamionima”. No, kompanija, koju je utemeljio najveći svemirski vizionar današnjice Elon Musk, planira u svibnju na ISS lansirati letjelicu Dragon 2 s ljudskom posadom. Prvi astronauti koji će se voziti letjelicom su Michael Hopkins, Victor Glover i Soichi Noguchi. Dragon 2 će ostati “parkiran” šest mjeseci na ISS-u, a zatim će vratiti trojicu astronauta na Zemlju. Letjelica Dragon 2, poznata i pod imenom Crew Dragon, može u svemir prevesti sedam astronauta. Interijer letjelice djeluje minimalistički, a dizajn komandne ploče s gumbićima djelomično je preuzet s automobila Tesla.

Rover Rosalind Franklin kreće na Mars

U sklopu misije ExoMars, zajedničkog pohvata europske i ruske svemirske agencije (ESA i Roscosmos), 25. srpnja na Crveni planet bit će upućen rover Rosalind Franklin. Rover je nazvan prema Rosalind Franklin, tragičnoj znanstvenoj heroini. Ta britanska znanstvenica imala je ključnu ulogu u otkriću strukture DNK 1953. godine, ali je pet godina kasnije preminula od raka jajnika u 38. godini. Stoga nije dočekala zasluženo priznanje, Nobelovu nagradu koja je 1962. godine dodijeljena njezinim kolegama Watsonu, Cricku i Wilkinsu. Misija ExoMars s roverom Rosalind Franklin bit će lansirana s kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu. Bude li se sve odvijalo prema planu, rover će se spustiti na lokaciju Oxia Planum krajem veljače 2021. godine, a zatim početi tragati za “znacima života” na Marsu.

HX-1

Nakon što je 2011. godine Yinghuo-1, prvi kineski orbiter za istraživanje Marsa, uništen pri neuspješnom pokušaju lansiranja s kozmodroma Bajkonur, Kineska svemirska agencija (CNSA) ozbiljno je prionula na razvoj nove letjelice. Rezultat toga napora je sustav koji se sastoji od orbitera i malog rovera nazvanog HX-1. Rover bi trebao biti lansiran raketom Chang Zheng 5 s kozmodroma Wenchang u provinciji Hainan između 23. srpnja i 5. kolovoza 2020. godine. Bude li ovaj put lansiranje uspješno, znanstvenici se nadaju da će bolje istražiti Marsovu atmosferu dok bi rover trebao priskrbiti podatke o sastavu tla toga planeta.

Hope Mars: prva misija na Mars iz islamske zemlje

Iako su svemirsku agenciju osnovali tek 2014. godine, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) planiraju u srpnju lansirati prvu misiju na Mars. Bit će to prva misija na Crveni planet lansirana iz jedne islamske zemlje. Orbiter Hope Mars zajedničko je djelo znanstvenika i stručnjaka Svemirskog centra Mohammed bin Rashid, Sveučilišta Colorado i Državnog sveučilišta Arizona. Orbiter bi trebao biti lansiran iz Japana, a bude li se sve odvijalo prema planu, u atmosferu Crvenog planeta stići će nakon sedam do devet mjeseci, točnije u proljeće 2021. godine, kad će se obilježavati 50 godina od utemeljenja Ujedinjenih Arapskih Emirata. Hope Mars trebao bi od 2021. do 2023. godine istraživati atmosferu Marsa u različitim zemljopisnim područjima toga planeta. Znanstvenici se nadaju da će uz pomoć podataka dobivenih s Hope Marsa rasvijetliti misterij pješčanih oluja na Crvenom planetu.

Hayabusa 2 se vraća na Zemlju

Lansirana u prosincu 2014. godine, japanska sonda Hayabusa 2 (u prijevodu jastreb) krajem prošle godine stigla je do svoga odredišta, asteroida Ryugu, koji je od nas udaljen 300 milijuna kilometara. S toga asteroida, čiji je promjer oko 800 metara, Hayabusa 2 je 21. veljače i 11. srpnja ove godine uzela uzorke tla za proučavanje. Vjeruje se da su se asteroidi formirali na samim počecima Sunčeva sustava i znanstvenici smatraju da Ryugu možda sadrži organsku tvar koja je mogla pridonijeti nastanku života na Zemlji. Uzorci tla s asteroida Ryugu su u specijalnoj kapsuli, a na Zemlju bi trebali stići u prosincu 2020. godine, kad će se letjelica spustiti na lokaciju Woomera Test Range u Australiji.

Mars 2020.

Nakon što je u kolovozu 2012. godine na površinu Marsa uspješno sletio rover Curiosity, a zatim se “preobrazio” u uspješnog istraživača, NASA je počela razmišljati o njegovu nasljedniku. Novi rover još nema službeno ime pa se koristi naziv Mars 2020. Dug je tri metra, teži će oko jedne i pol tone, a pogonit će ga nuklearni reaktor. Lansiranje rovera predviđeno je između 17. srpnja i 5. kolovoza sljedeće godine, a na odredište, krater Jezero, koji je nazvan prema maloj općini u BiH u blizini Jajca, trebao bi stići u veljači 2021. Bude li se sve dovijalo prema planu, robotsko vozilo počet će sakupljati informacije o Marsovoj klimi i geologiji. Također, kao i njegov prethodnik rover Curiosity tragat će za potencijalnim znacima života na Crvenom planetu.

OSIRIS-Rex uzima prašinu s asteroida Benu

NASA je u rujnu 2016. godine lansirala milijardu dolara vrijednu letjelicu OSIRIS-Rex prema asteroidu Bennu koji je otkriven 1999., a utvrđeno je da postoji mogućnost da će proći vrlo blizu Zemlje u 22. stoljeću. Iako je rizik za Zemlju vrlo mali, NASA ga i dalje smatra jednim od najopasnijih poznatih asteroida. Asteroid je promjera oko 500 metara, što je približno visina Empire State Buildinga. Letjelica OSIRIS-Rex krajem prošle godine stigla je do asteroida Bennu, a u srpnju 2020. godine uz pomoć robotske ruke dugačke 3,3 metra uzet će uzorak prašine s asteroida, a njihov kontakt trajat će samo pet sekundi. Nakon prikupljanja uzorka OSIRIS-REX kreće natrag prema Zemlji, kamo bi trebao stići u rujnu 2023. godine.

Potpuna pomrčina Sunca

Pomrčina Sunca nastaje kad se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce. Potpuna pomrčina Sunca, kada “usred bijela dana” na trenutak nastupi tama, a na nebu se mogu ugledati sjajnije zvijezde ili planeti, oduvijek je fascinirala, pa i plašila ljude. Posljednjih desetljeća taj astronomski događaj poticaj je za turistička putovanja u zemlje iz kojih se pomrčina vidi najbolje. Ako ste zaljubljenik u astronomiju, a pritom “debljeg novčanika”, sljedeće godine planirajte put u Južnu Ameriku jer će potpuna pomrčina Sunca biti vidljiva iz Čilea i Argentine.

Artemis 1

Kao što smo pisali više puta, NASA je pokrenula program povratka astronauta na Mjesec nazvan Artemis (Artemida) prema Apolovoj (Apolonovoj) sestri. Prema planovima, američki astronauti, među kojima će biti i prva žena, trebali bi 2024. godine sletjeti na Mjesec. Prvi bespilotni let u sklopu programa Artemis očekuje se u studenome 2020. godine kad bi uz pomoć rakete nosača Space Launch System prema Mjesecu trebala biti lansirana letjelica Orion. Bude li sve u redu, 2022. ili 2023. planira se misija Artemis 2 s ljudskom posadom.