SISAVAC KOJI LIJEŽE JAJA

PRONAĐEN LIJEK U BORBI PROTIV SUPERBAKTERIJA? Znanstvenici otkrili nova, nevjerojatna svojstva u mlijeku jedne od najneobičnijih životinja na svijetu

 Profimedia, Alamy
 

Ima kljun kao patka, leže jaja, sisavac je, u vodi se snalazi kao vidra, prekriven je krznom i na nogama ima otrovne bodlje – čudnovati kljunaš je doista čudnovat. Toliko je neobičan da su prvi europski zoolozi koji su stupili na australsko tlo mislili da su glasine o ovoj životinji prijevara.

No skupina australskih znanstvenika pronašla je još nešto nevjerojatno kad su kljunaši u pitanju. Njihovo mlijeko sadrži kemijske spojeve koji bi mogli pomoći u borbi protiv superbakterija, piše Guardian.

Molekularni biolozi iz australske nacionalne agencije za znanost (CSIRO) po prvi puta su uspjeli izolirati strukturu jednokratnog laktacijskog proteina te otkrili trodimenzionalni nabor koji bi mogao biti ključ za proizvodnju novih vrsta antibiotika.

'Kljunaši su vrlo čudnovate životinje pa je za očekivati da je i biokemija njihovog organizma jednako tako čudnovata', kaže Jenet Newman iz agencije CSIRO, inače autorica studije koja je uključivala i znanstvenike sa Sveučilišta Deakin u Geelongu u Victoriji.

Još 2010. su znanstvenici sa Deakina otkrili da mlijeko kljunaša sadrži laktacijske proteine s potencijalnim antibakterijskim svojstvima.

'Ta specifična komponenta je učinkovita protiv nekih od najopasnijih bakterija iz okoliša, no bezopasna je za bakterije koje normalno žive u probavnom traktu kljunaševih mladunaca', kaže Newman.

Kljunaši su inače jedini sisavci koji liježu jaja umjesto da rađaju žive mladunce. Nemaju bradavice na dojkama pa majke istiskuju mlijeko na svoj trbuh kako bi ga mladunci popili.

Znanstvenici smatraju da su antibakterijska svojstva kljunaševog mlijeka povezana s njihovim reproduktivnim sistemom, a zadatak im je čuvati mladunce od infekcije. Kad su sisavci razvili bradavice, sistem sterilnog izlučivanja mlijeka, u evolucijskom smislu, više nije bio potreban.

Znanstvenici s Deakina u suradnji s agencijom CSIRO, uspjeli su replicirati protein i dekodirati njegov oblik u laboratoriju kako bi otkrili u čemu leži njegova snaga.

Znanstvenici su ga nazvali 'Shirley Temple protein' zbog njegovog prstenastog oblika. Najintrigantnije je to što protein ima neobičan nabor u svojoj strukturi kakav nije pronađen u ukupno 100.000 poznatih proteinskih struktura.

'To je jako zanimljivo jer je upravo oblik proteina taj koji diktira njegovu funkciju', objasnila je doktorica Newman.

'Nadamo se da će ovo otkriće pomoći da se borimo protiv bakterija na posve nov način nego što je dosad bio slučaj s uobičajenim antibioticima.'

Otkriće je objavljeno u časopisu Structural Biology Communications.

Inače, Svjetska zdravstvena organizacija je još 2014. godina upozorila da čovječanstvo ulazi u post-antibiotsku eru jer su dosadašnji antibiotici sve manje učinkoviti protiv uobičajenih infekcija i lakših ozljeda.

Superbakterije su bakterije koje su nekoć bile osjetljive na antibiotike, no u međuvremenu su razvile otpornost te sada mogu prouzročiti opasne infekcije s ponekad fatalnim posljedicama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 06:41