Riješen jedan od najvećih misterija Stonehengea: ‘Ovo je najuzbudljivije što smo ikad otkrili!‘

Više od 900 godina star je mit po kojem je čarobnjak Merlin odveo ljude u Irsku kako bi uzeli magični kameni krug nazvan Ples divova i podigli ga u Engleskoj kao spomenik svojim mrtvima. Vjerovalo se da je riječ o izmišljotini, iako je Stonehenge izgrađen od kamena iz Walesa, koji je prije smatran irskim teritorijem.

Sada je u Walesu otkriven golem kameni krug koji su stvorili neolitički ljudi, s obilježjima koji ukazuju da legenda iz 12 stoljeća možda nije puka fantazija. "Istražujem Stonehenge već 20 godina i ovo je zaista najuzbudljivije što smo ikad otkrili", rekao je za Guardian Mike Parker Pearson, profesor na University College London.

Arheološko nalazište iz neolitika u Walesu upadljivo je slično Stonehengeu. Promjer tog neolitičkog kruga je 110 metara, identičan krugu koji zatvara Stonehenge, na 225 kilometara udaljenost. Zar je moguće da je netko selio kamene grdosije na tu udaljenost? Oba neolitička kruga su uređena prema ljetnom solsticiju. Arheolozi su u Walesu otkopali niz kamenih rupa koje prate obrise kruga, a te kamene rupe odgovaraju Stonehengeovim stupovima. Jedan od njih u temelju ima otisak koji odgovara neobičnom presjeku kamena Stonehengea "poput ključa u bravi", kažu britanski arheolozi. Čini se da su nađeni dokazi da je najveći pretpovijesni spomenik u Engleskoj u stvari podignut u Walesu i tamo štovan stotinama godina prije nego što je demontiran i odvučen u engleski Wiltshire.

Legendu o čarobnjaku Merlinu zabilježio je Geoffrey od Monmoutha, koji je u svojoj Povijesti britanskih kraljeva Britanije pisao o "kamenju ogromne veličine". Možda smo upravo pronašli ono što je Geoffrey nazvao Plesom divova, kaže profesor Pearson.

Novootkriveni krug jedan je od najvećih ikada izgrađenih u Britaniji. Nalazi se gotovo na korak od kamenoloma Preseli, iz kojih su izvađeni kameni stubovi prije nekih 5000 godina. Još 2015. godine su arheolozi pod vodstvom Parkera Pearsona otkrili niz udubljenja u stjenovitim izbočinama sa sličnim kamenjem koje su vadili prapovijesni graditelji. Karbonizirane ljuske lješnjaka - pougljeni ostaci neolitske grickalice s logorskih vatri radnika kamenoloma - datirani su u razdoblje do 3.300 godina prije Krista. To bi značilo da su ogromni kameni stupovi izvađeni iz zemlje gotovo četiri stoljeća prije izgradnje Stonehengea.