ŠTO NAS MOŽE NAUČITI SAD VEĆ SLAVNA HALJINA? Dobili smo primjer kako nastaju podjele u društvu

ZAGREB - U moru podjela koje ovih dana razdiru hrvatski narod, prošli smo tjedan svjedočili najnovijoj i najbizarnijoj - je li TA haljina bijelo-zlatna ili plavo-crna?

FOTO: OVA HALJINA JE SRUŠILA INTERNET Što mislite koje je boje? Odgovor će vas iznenaditi!

Prema online anketi koju je proveo Jutarnji, 58% naših čitatelja vidjelo je bijelo-zlatnu haljinu, dok je 42% čitatelja vidjelo plavo-crnu. Vijest je bila strahovito popularna, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, a hashtag #TheDress bio je najpraćeniji tag na Twitteru.

Zašto je (loša) fotografija haljine privukla toliko pažnje i toliko rasprave? Kako je nešto što bi trebalo biti očito, poput boje jednog predmeta, moglo uzrokovati toliko izraženu podjelu među ljudima?

Mnogi naši čitatelji su u komentarima spomenuli kao se radi o nevažnoj vijesti, bacanju prostora koji se mogao iskoristiti i za pametnije teme, no očito je nešto u toj temi bilo bitno milijunima ljudi pod čijim se klikovima srušio popularni portal Buzzfeed.

U priči o haljini zapravo je najmanje bitna haljina. Prava vijest leži u tome da ljudi gledaju identičnu fotografiju, no jedni vide plavo-crnu a drugi bijelo-zlatnu haljinu. Brojni ljudi nisu mogli vjerovati da ne vide svi isto kao i oni, da netko može biti potpuno uvjeren, gledajući istu sliku, da se radi o sasvim drugačijim bojama.

Padale su teške riječi i optužbe, ljudi su reagirali u strahu i panici, a svi smo se, barem na kratko, osjećali kao da smo u nekom čudnom paralelnom univerzumu, ili barem da nas se snima skrivenom kamerom. Podijelili smo se u dva tabora i krenuli vrbovati nove ljude svaki na svoju stranu.

Navikli smo da možemo vjerovati svojim očima, no TA haljina nam je pokazala da ne možemo. Oni koji su se potrudili saznati znanstveno objašnjenje fenomena otkrili su kako stvari vidimo mozgom a ne očima, te kako naš mozak svakodnevno i u svakom trenutku radi stotine stvari kojih nismo ni svjesni.

Percepcija boja? Mozak automatski prilagođava dojam boje prema ambijentalnoj svjetlosti, sjeni, i procjenjuje ‘pravu’ boju na temelju prethodnih iskustava. Da to ne radi, bili bismo potpuno zbunjeni, jer bi se boje neprekidno mijenjale pred našim očima.

Jedna obična haljina i jedna loša fotografija natjerali su nas da se zamislimo o tome kako naš mozak razumije svijet oko sebe, i otkrio, primjerom, kako nastaju dublje podjele među ljudima.

Moguće je, sasvim, da promatramo istu stvar ili čitamo istu vijest i vidimo nešto sasvim drugačije. Možemo pogledati prosjaka, i jedan će vidjeti besramnog žicara a drugi gladnog čovjeka kojem treba pomoć. Sve te interpretacije stvarnosti naš mozak radi manje-više nesvjesno, samostalno, na temelju iskustva i prethodnih spoznaja.

Na kraju dolazi do sukoba između ljudi koji stvari shvaćaju različito, jer iznenadno najbitnija stvar postaje biti u pravu, umjesto otkriti istinu, ili otkriti da postoji više od jedne istine.

Haljina koja je postavila internet naglavačke u stvarnosti je plavo-crna, što su neki točno prepoznali. No, fotografija te haljine zapravo je plavo-smeđa, što gotovo nitko nije rekao. Gledamo li pojedine piksele na fotografiji, vidimo samo svjetlo plavu i tamno smeđu, niti traga bijeloj, zlatnoj, tamno plavoj ili crnoj.

Kaktad će neki ljudi vidjeti neke stvari krivo. Katkad će svi vidjeti krivo, a neki će svejedno biti u pravu. Možda je najvažnije što nas TA haljina može naučiti da pričekamo s osudama, ne nazivamo druge ljude izrodima ili daltonistima, ustašama ili komunistima, već pokušamo razumijeti zašto druga strana vidi istu stvar drugačije od nas.

Čim to uspijemo razumjeti, prestaje sukob i počinje dijalog.