Supervulkani imaju mnogo veću razornu moć, no srećom, takve razorne erupcije su vrlo rijetke

Najviši europski vulkan Etna na Siciliji žestoko je eruptirao u ponedjeljak. Piroklastični materijal Etna je izbacivala više od 100 metara u vis, a pepeo je zasuo veći dio pokrajine Catania. Nedugo nakon početka erupcije, zbog vulkanskog pepela koji pada po tlu, zaustavljen je promet biciklima i motociklima, a međunarodna zračna luka Catania, 30 kilometara južno od Etne, obustavila je svoje letove.

Iako je sredinom tjedna erupcija jenjala, njezini tragovi kao što su pepeo, vulkanski materijal i kamenje veličine do deset centimetara prouzročili su brojne štete na vozilima. Nije bilo materijalne štete, ali su nas spektakularni prizori erupcije, koji su obišli svijet, ponovno podsjetili na snagu Etne, najaktivnijeg europskog vulkana.

Što je vulkan?

Vulkan je otvor na Zemljinoj kori kroz koji iz podzemnih komora izbijaju rastaljene mineralne tvari, vulkanski pepeo i određene vrste plinova. Magma je naziv za rastaljene tvari, užarenu žitku masu u utrobi Zemlje. Kad magma eruptira i počne teći po Zemljinoj površini, zove se lava. Na našem planetu postoji otprilike 1500 potencijalno aktivnih vulkana, od čega je oko 500 eruptiralo otkako su ljudi počeli pratiti i zapisivati vulkanske aktivnosti. Najviše je vulkana na Aljasci, Havajima, u Kaskadskom gorju na sjeverozapadu SAD-a te na Islandu koji ima čak 30 aktivnih vulkana.

Gdje se nalazi i kako je nastala Etna?

Svojom trenutačnom visinom od 3329 metara, koja raste svakom erupcijom, Etna je najviši vulkan i najviši vrh ispod Alpi u Europi. Nalazi se iznad mjesta gdje se sudaraju Afrička i Euroazijska tektonska ploča. Vjerojatno je nastala u jednom takvom kolosalnom sudaru prije oko 500.000 do milijun godina. Etna pokriva područje od 1190 četvornih kilometara, a oko njega se nalazi 19.237 hektara nenaseljenog područja. Na padinama vulkana, od široke doline Catanije prema jugu, nalazi se plodno vulkansko tlo koje stanovnici koriste za sadnju vinograda i voćnjaka. Pretpostavlja se da ime vulkana potječe od feničke riječi attuna, što znači peć.

Jesu li Etnine erupcije česte?

Jesu. Među svim svjetskim vulkanima, Etna ima najdulju zabilježenu povijest erupcija, koja datira iz 1500. godine prije nove ere. Otad je vulkan eruptirao oko 200 puta, a posljednjih je desetljeća vrlo aktivan. Najsnažnija erupcija dogodila se 1669. godine kad je lava praćena snažnim potresima potpuno prekrila gradove Cataniju i Nicolosi. Iz 19. stoljeća pamte se erupcije 1811. i 1843. godine kad je poginulo više ljudi. U 20. stoljeću Etna je snažno eruptirala desetak puta. Jednom od najžešćih erupcija smatra se ona iz 1950. godine koja je trajala 372 dana. Lava je tada počinila enormne štete na poljoprivrednim kulturama, uglavnom vinogradima i maslinicima. Aktivnost je bila gotovo kontinuirana u desetljeću nakon 1971. godine, a 1983. erupcija je trajala četiri mjeseca. Posljednje velike erupcije 20. stoljeća dogodile su se 1986. i 1999. godine. U 21. stoljeću, prije sadašnje erupcije, Etna se probudila i 2001., 2002., 2003., 2007., 2015., 2017., 2019. te 2020. godine.

Koji je najopasniji vulkan u Europi?

Mnogi znanstvenici smatraju da su najopasnijii Vezuv i supervulkan Campi Flegrei u blizini Napulja i okolice gdje živi više od tri milijuna ljudi. Vezuv je nastao kao rezultat sudara dviju tektonskih ploča, Afričke i Euroazijske. Smatra se jednim od najopasnijih vulkana na svijetu zbog blizine grada Napulja u kojemu (zajedno s okolicom) živi više od tri milijuna ljudi. Vezuv je stratovulkan, što znači da je visoki, stožasti vulkan koji se sastoji od mnogih slojeva očvrsnule lave, piroklastičnog materijala i vulkanskog pepela. Za razliku od štitastih vulkana, za stratovulkane karakteristični su strmi profil i periodično smjenjivanje eksplozivnih i mirnih erupcija. Lava koja izlazi iz stratovulkana obično se ohladi i očvrsne prije nego što se počne širiti, zbog svoje velike viskoznosti. Prema podacima iz 2013. godine, Vezuv je bio visok 1281 metar. Znanstvenici smatraju da je Vezuv dosad eruptirao više od 50 puta.

Koje su najpoznatije erupcije Vezuva?

Erupcija Vezuva 24. kolovoza 79. godine najpoznatija je u povijesti, a zatrpala je gradove Pompeje, Herkulanej i Stabije. Od 79. godine do danas zabilježeno je tridesetak erupcija Vezuva. Posljednja velika erupcija zabilježena je 1631. godine kad je poginulo 6000 ljudi. Vulkan je eruptirao šest puta u 18. stoljeću te osam puta u 19. stoljeću. U 20. stoljeću zabilježene su tri erupcije: 1906., 1929. i 1944. godine. Posljednja erupcija dogodila se u danima između 18. i 24. ožujka 1944. godine i tada je poginulo 26 osoba dok je 12.000 ljudi evakuirano.

Što su supervulkani?

Riječ je o vulkanu goleme razorne moći koji predstavlja veliku opasnost za okolinu. Supervulkan Campi Flegrei (prema grčkoj riječi phlox, što znači vatra), petnaestak kilometara zapadno od Napulja, ima mnogo veću maksimalnu eksplozivnost od Vezuva. To znači da su njegove maksimalne moguće erupcije ekstremno devastirajuće u odnosu na maksimalnu erupciju Vezuva. Srećom, takve su razorne erupcije vrlo rijetke, a na području Campi Flegrei zabilježene su prije 39.000 i 15.000 godina. Posljednji je put eksplodirao 1538. godine, ali je ta erupcija bila slaba. Najveći svjetski supervulkan jest Yellowstone Caldera. U posljednja 2,2 milijuna godina eruptirao je tri puta, a posljednji put prije 70.000 godina. Još aktivan, supervulkan je pod stalnim nadzorom znanstvenika. Naime, pretpostavlja se da bi njegova erupcija imala snagu 500 atomskih bombi.

Koji je vulkan 2010. godine blokirao zračni promet u Europi?

Kad je 20. ožujka 2010. godine eruptirao vulkan ispod glečera Eyjafjallajökull na Islandu, činilo se da je to problem samo stanovnika toga udaljenog otoka. No, 14. travnja 2010. godine došlo je do nove, 10 do 20 puta jače erupcije zbog čega se više tona vulkanskog materijala i prašine diglo visoko u zrak. Kako vulkanski pepeo može oštetiti zrakoplovne motore te uzrokuje smanjenu vidljivost, na tjedan dana blokiran je zračni promet iznad Europe. Otkazano je više od 100.000 letova, a više od osam milijuna putnika bilo je blokirano.

Island, usamljeni otok s oko 300.000 stanovnika, dom je čak 30 aktivnih vulkana. Najaktivniji islandski vulkan je Grímsvötn, smješten u Nacionalnom parku Vatnajökull, a posljednji je put eruptirao 2011. godine. U sklopu vulkanskog sustava Grímsvötn nalazi se i vulkan Laki čija je erupcija 1783./1784. godine imala katastrofalne posljedice za cijelu Europu. U blizini Eyjafjallajökulla nalazi se veliki, subglacijalni vulkan Katla čija je posljednja erupcija bila 2011. godine, dok se posebno pamti ona iz 1918. koja je trajala 24 dana. Veliki vulkan Hekla nalazi se u jugozapadnom Islandu, a njegova je posljednja erupcija zabilježena 2000. godine.